Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović, koji je danas u okviru redovne rotacije preuzeo tu funkciju, na druženju s novinarima govorio je i o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta i budućnosti Ureda visokog predstavnika.
Kazao je da je visoki predstavnik, odnosno OHR, izgubio svoj smisao koji je imao zadnjih 30-ak godina, pogotovo od onog vremena kad su definirane bonske ovlasti.
- Predlagali smo da se OHR vrlo jasno vremenski ograniči u svom trajanju i da to prilagodimo našem europskom putu, da se ovlasti OHR-a, ono što zovemo 'bonskim ovlastima' također reduciraju, o čemu se već intenzivno pregovara unutar članica Vijeća za implementaciju mira. Čak smo predložili da se izmjesti ured OHR-a iz BiH. Predložio sam Bruxelles, više da pošaljemo jednu poruku da je to onda put BiH ka Europskoj uniji preko Bruxellesa - kazao je Čović.
Čović je odgovorio i na novinarska pitanja u vezi s projektom Južne plinske interkonekcije, te pitanjem državne imovine.
- Čini mi se da je Južna plinska interkonekcija pokazala sve slabosti, između ostalog, i našeg unutarnjeg ustroja, složenosti, a i igara koje mi radimo sami sebi. Mi smo bili stava i ja sam ga iznosio, da napravimo zajedničku tvrtku u Mostaru koja će pokrivati projekat Južne plinske interkonekcije, jer taj projekat se odnosi isključivo na Hercegovinu, da se razumijemo - kazao je Čović.
Naveo je da, ako to bolje razumijemo, "shvatit ćemo da ova infrastruktura koja se pravi, pravi se da bi se premrežio čitav prostor Bosne i Hercegovine, o tome vodimo računa, sa istokom, jer to je strateški interes nekog drugog, ne baš Bosne i Hercegovine u jednom trenutku".
- Drugim riječima, omogućavalo bi se da taj energent, bio to plin ili neka druga komponenta koja može takvim cjevovodom ići, ide u oba smjera, ne samo u jednom smjeru. To su vam ti tehnički uvjeti - pojasnio je Čović.
Po njegovim riječima, ideja je bila da BH Gas, Plinacro iz Zagreba i Elektroprivreda Herceg-Bosne zajednički, u jednakim udjelima, naprave tu tvrtku i da se krene ubrzano s tim.
- Ovi partneri koji su se pojavili, mi smo ih podržali na kraju. Govori se o milijardu i pol dolara za taj i projekte koji su vezani za instalaciju, jer ta instalacija ne može biti napravljena za narednih pet, šest, sedam godina. Kako mi radimo, ne može za 27. Ali ako bi se uozbiljili, realno bi to bilo za pet, šest godina napraviti, ali uz to praviti i potrošače. Zbog toga su i predložene plinske elektrane, jedna, dvije, tri, čak četiri u konačnici, i tada bi to sve skupa bilo u ravnoteži, imali bi potrošača, imalo bi smisla - kazao je Čović.
Po njegovim riječima, novca ima, "jer istovremeno dok se ova tvrtka pojavila, pojavile su se još dvije, odnosno tri tvrtke američke, koje nude također nekakav iznos, također nude druge projekte u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na Hercegovinu".
- Moje pitanje je bilo otkud sada taj interes, jer američki biznis nije nikada uložio jednog dolara u BiH kad je u pitanju ekonomija. Ulagali su u sustav, ulagali su u nevladin sektor i tako dalje, ali u ekonomiju ne. Ako neko želi uložiti taj ogromni novac negdje ovdje, štitit će ga, i to je bila logika zbog koje smo mi kazali podržavamo. To bi značilo da imamo jedan sigurnosni kišobran i bez NATO-a nad ovim prostorom ovdje, jer ako neko uloži taj novac, onda će brinuti o tom novcu da on uistinu ne bude uništen i upropašten - naveo je Čović.
Što se tiče državne imovine, kazao je da je uvjeren da ovaj projekat ne može ići bez rješenja državne imovine.
Otvori KEKS Pay
