Uostalom, oba entiteta imaju svoje lutrije, odnosno tvrtke koje se bave organizacijom igara na sreću.
Prihodi od igara na sreću
Ravnatelj Uprave za igre na sreću RS-a Draženko Veljanovski izjavio je kako je ova institucija uspjela u 2024. prikupiti 154 milijuna KM prihoda od igara na sreću. To je čak 24 posto više u odnosu na 2023. Sve to, tvrdi on, postignuto je uz uspješno suzbijanje "crnog tržišta" i sprječavanje sudjelovanja maloljetnih osoba u igrama na sreću. - Zahvaljujući našim svakodnevnim inspekcijskim kontrolama primjetno je da je u protekloj godini došlo do značajnog rasta discipline u provođenju Zakona o igrama na sreću koji je usvojen 2019., a koji je uveo više reda u funkcioniranje tržišta igara na sreću te se pozitivno odrazio i na entitetski i na lokalne proračune u RS-u - ocijenio je Veljanovski za Srnu. Sprječavanje sudjelovanja maloljetnih osoba u igrama na sreću bit će prioritet rada Uprave za igre na sreću u ovoj godini jer su, kako je naveo, svjesni činjenice otvaranja novih kladionica i automat-klubova, gdje maloljetnici, nažalost, imaju veću mogućnost sudjelovanja u igrama na sreću, kao i ovisnosti o njima. Što se tiče FBiH, službeni podaci o prihodima od igara na sreću i porezu ubranom po tom iznosu tek se očekuju. Međutim, već se sada može reći da su ti prihodi u porastu i da su veći od onih u RS-u. Prema podacima Porezne uprave FBiH za prvu polovinu prošle godine, na uplate u kladionicama u ovom entitetu potrošeno je više od milijardu maraka. Priređivači igara na sreću u tom su razdoblju ostvarili promet od 1.036,761.682 KM na ukupne uplate, dok su u cijeloj 2023. godini ostvarili 1.721,693.504 KM. Prema navedenim podacima, najviše kockaju građani Hercegovačko-neretvanske županije, koji su na uplate potrošili 193,774.334 KM, zatim slijedi Tuzlanska županija sa 187,138.542 marke te Sarajevska županija sa 169,280.355 KM. Da je porast prometa u igrama na sreću kontinuiran, pokazuju i usporedni podaci iz 2022. i 2023. godine. Promet u kladionicama u FBiH u pretprošloj godini iznosio je više od 1,721 milijardu KM, što je u odnosu na 2022. godinu povećanje za oko devet milijuna KM. Rad kladionica i općenito tvrtki koje se bave priređivanjem igara na sreću pod velikim je povećalom javnosti, a postoje i konkretne inicijative kojima se traži zabrana njihove djelatnosti ili posebno dodatno oporezivanje. Ipak, jasno je da je taj biznis važan izvor poreznih prihoda, da utječe na zaposlenost, kao i da se dio dobiti ulaže u društveno odgovorno poslovanje, uključujući humanitarne aktivnosti.
Odluka gdje ide novac
Osim toga, Vlada FBiH svake godine donosi odluku o utvrđivanju liste korisnika i raspodjeli dijela prihoda ostvarenih po osnovi naknada za priređivanje igara na sreću, i to u milijunskom iznosu. S druge strane, postoje i opravdani problemi na koje upozoravaju razne udruge. U velikom broju općina i gradova ne poštuje se propisana udaljenost objekata igara na sreću od škola i vjerskih objekata. Zakon propisuje da je minimalna udaljenost objekata od osnovnih, srednjih škola i vjerskih objekata 100 metara. Aktivisti ključnim problemima smatraju nepoštivanje Zakona o igrama na sreću FBiH i nedovoljno precizirane zakonske odredbe te to što priređivači igara na sreću lako i bez značajne kontrole dobivaju dozvolu za rad na lokacijama na kojima ovakvi objekti ne bi smjeli postajati. Navode i da postoje propusti u procedurama pri izdavanju dozvola i nedostatak nadzora nad radom objekata igara na sreću. Što se tiče aktualnih, ali i vlasti u prethodnom mandatu, oni problemu ovisnosti o kockanju pristupaju oprezno, s jedne strane svjesni da je to društvena opasnost, ali i činjenice da ta industrija akumulira značajna sredstva i da joj pod određenim uvjetima treba omogućiti normalan rad.
