Podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o evidentiranoj potrošnji putem fiskalnih uređaja otkrivaju trendove koji idu u prilog tezi kako prosinac, unatoč brojnim financijskim izazovima, donosi značajno veću osobnu potrošnju, što svakako valja promatrati i kroz prizmu blagdana i praznika, dolaska dijaspore te općenito nešto opuštenijeg potrošačkog remena.
Evidentirani promet
U prosincu su tako fiskalni uređaji evidentirali promet od 7 milijardi i 127,8 milijuna maraka, što je više za čak milijardu i 552 milijuna maraka u odnosu na studeni (potrošnja je tada evidentirana u iznosu od 5 milijardi i 575,6 milijuna maraka). Ovakav porast prometa svakako je posljedica pojačane predblagdanske i blagdanske potrošnje, što s ekonomskog stajališta ide u prilog osnaživanju intenziteta novčanih tokova u zemlji s obzirom na to da osobna potrošnja u značajnoj mjeri generira gospodarski rast. Međutim, sa sociološkog gledišta, ogroman skok potrošnje u kriznim vremenima valja gledati s oprezom jer ekonomske prilike u zemlji, a osobito nizak životni standard i veliki raskorak u visini osobnih primanja i mjesečnih troškova života ne generiraju dovoljno prostora za potrošački avanturizam. Tu je i siječanj u kojemu obično slijedi svojevrsno financijsko otrježnjenje.
Podatke za prosinac 2025. godine zanimljivo je usporediti s prosincem 2024. godine, a rezultati usporedbe ne idu u prilog onima koji već mjesecima ističu negativne učinke neradne nedjelje. Naime, u prosincu 2025. godine evidentirani promet putem fiskalnih uređaja bio je viši za gotovo 504 milijuna maraka u odnosu na prosinac 2024. godine. Dijelom bi se rast, naravno, mogao objasniti i dodatnim rastom inflacije, odnosno porastom cijena, no ostaje brojka koja je prilično impresivna.
Osim potrošnje, kada promatramo cijelu 2025. godinu, došlo je do značajnog rasta prikupljenih izravnih poreza.
Porezna uprava Federacije BiH potvrdila je kako je naplata javnih prihoda u 2025. godini imala trend rasta i da su porezni obveznici Federacije BiH u razdoblju od siječnja do prosinca 2025. godine uplatili rekordne 8.771,286.144 KM javnih prihoda, što je u odnosu na razdoblje od siječnja do prosinca 2024. godine više za 821,652.900 KM ili za 10,34%.
Kada se analiziraju pojedine stavke, na prvom su mjestu po iznosu doprinosi s brojkom od 6 milijardi i 87,69 milijuna maraka, od čega se na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje odnosi 3 milijarde i 358,6 milijuna maraka, što je rast od čak 291,674.578 KM u odnosu na 2024. godinu.
Porast iznosa uplaćenih doprinosa valja svakako vezati uz tematiku povećanja zaposlenosti, ali i rasta bruto primanja. Rasli su i iznosi za zdravstveno osiguranje, i to za 244,003.762 KM, te su dosegnuli 2 milijarde i 432,587.642 KM.
Prihodi od izravnih poreza prikupljeni su u iznosu od milijardu i 791,8 milijuna maraka, što je porast od 207,172.772 KM. Od navedenog iznosa, na porez na dohodak i zaostale prihode od poreza fizičkih osoba odnose se 943,567.263 KM, dok su porezi na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni u iznosu od 687,283.712 KM.
Rast po županijama
Kretanja po županijama otkrivaju kako je svaka od njih 10 zabilježila porast prikupljenih prihoda od izravnih poreza. Na prvom mjestu po ukupnoj brojci je Sarajevska (3 milijarde i 251,164.560 KM), a slijedi Tuzlanska s iznosom od milijardu i 502,171.275 KM. Iznos prikupljenih poreza u Zeničko-dobojskoj županiji bio je milijardu i 118,581.914 KM, dok je u Hercegovačko-neretvanskoj broj dosegnuo gotovo milijardu maraka (976,905.828 KM). Iznos prikupljenih prihoda od izravnih poreza u Srednjobosanskoj županiji u protekloj je godini bio 665,686.646 KM, u Unsko-sanskoj 527,373.729 KM, a u Zapadnohercegovačkoj 369,382.062 KM. Slijede Hercegbosanska županija sa 168,851.800 KM, Bosansko-podrinjska s iznosom od 99,970.030 KM te Posavska županija s 91,198.301 KM.
Rast prihoda po osnovi izravnih poreza posljedica je nekoliko međusobno usklađenih elemenata. U prvom redu, snažnija fiskalna disciplina doprinosi punjenju federalne proračunske blagajne, dok istodobno porast osobnih primanja, ali i povećanje zaposlenosti, koliko god se možda činilo beznačajnim, doprinosi i većem iznosu sredstava. Posebno se to odnosi na doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pred Federacijom BiH su u ovoj godini velike fiskalne reforme, a u prvom redu s osobitim optimizmom gleda se na novo zakonsko rješenje o fiskalizaciji transakcija koje za ključni cilj ima sprječavanje utaje poreza kao posljedice neformalne ekonomije korištenjem tehnoloških sustava koji omogućavaju sigurno prikupljanje i prijenos informacija u realnom vremenu za svaku transakciju na teritoriju Federacije BiH. Glavni instrument u borbi protiv utaje poreza predstavlja sinergijska kombinacija triju ključnih elemenata, odnosno kvalitetnog i jasnog zakonodavstva, pristupa informacijama u realnom vremenu i primjene suvremenih tehnoloških rješenja.
Otvori KEKS Pay
