Sitne čestice zagađenog zraka, nevidljive ljudskom oku, u stanju su napraviti štetu od koje se čovječanstvo dosad nije dovoljno branilo, a doslovno mogu razarati mozak. Najnovije istraživanje američkih znanstvenika s prestižnog Sveučilišta Johns Hopkins pokazuje kako dugotrajna izloženost česticama PM2.5, koje nastaju iz industrije, prometa i kućnih ložišta, povećava rizik od razvoja teških neurodegenerativnih bolesti, uključujući i Lewyjevu demenciju, drugi najčešći oblik demencije nakon Alzheimerove bolesti.
Uništavaju stanice
Ove mikroskopske čestice, manje od 2,5-tisućitog dijela milimetra, imaju sposobnost prodiranja duboko u pluća, krvotok i mozak. Ondje potiču stvaranje toksičnih nakupina proteina poznatih kao Lewyjeva tjelešca, struktura koje uništavaju živčane stanice i šire se poput zaraze kroz moždano tkivo. Rezultat je postupan gubitak pamćenja, poremećaji kretanja i kognitivni pad. - Za razliku od starosti ili genetike, zagađenost zraka faktor je rizika koji se može mijenjati. Najizravnija poruka ovog istraživanja jest da su politike čistog zraka ujedno i politike očuvanja zdravlja mozga - poručio je dr. Xiaobo Mao, glavni istraživač. Američki tim analizirao je podatke čak 56,5 milijuna pacijenata u razdoblju od 14 godina. Statistika je neumoljiva i kaže da, što je viša koncentracija PM2.5 čestica u zraku, to je veća vjerojatnost obolijevanja. Eksperimenti na miševima dodatno su potvrdili poguban učinak - životinje izložene zagađenju gubile su moždanu masu i pokazivale znakove ubrzanog kognitivnog propadanja. Profesor Ted Dawson, koautor studije, ne skriva ozbiljnost poruke: - Dokazi su snažni. Ako želimo spriječiti demenciju, moramo očuvati čist zrak. Za građane Bosne i Hercegovine ovo istraživanje nije samo vijest već i dodatni alarm koji izravno odzvanja u svakodnevnom životu. Sarajevo, smješteno u kotlini i već godinama zatočeno vlastitim smogom, redovito se nalazi među najzagađenijim gradovima na svijetu.
Zimski mjeseci donose guste slojeve otrovnog zraka pod kojima tisuće građana udišu ono što znanstvenici sada otvoreno nazivaju rizikom za mozak. Stanovnici glavnog grada BiH već znaju što znači kašalj koji ne prolazi, pritisak u prsima ili jutarnja magla koja više podsjeća na dimnu zavjesu nego na prirodnu pojavu.
No, sada se otkriva još mračnija strana problema. Isti ti oblaci otrova mogu, polako i neprimjetno, oduzimati sposobnost pamćenja, koncentracije i kognitivnog funkcioniranja.
Čist zrak i borba
Dok se u svijetu raspravlja o energetskoj tranziciji i klimatskim promjenama, za Sarajevo i druge zagađene gradove regije pitanje zraka postaje pitanje opstanka ne samo pluća nego i mozga. Stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje emisija iz prometa, industrije i kućnih ložišta bilo jednako ulaganje u budućnost društva. Svaki postotak manjeg zagađenja znači manji rizik od demencije, manje oboljelih i manje obitelji koje će gledati svoje najbliže kako polako nestaju u magli bolesti. Ako je vjerovati američkim znanstvenicima, borba za čist zrak u Sarajevu više nije samo ekološka priča. Ona je, zapravo, najvažnija bitka za zdrav razum i pamćenje svih generacija.