Dio hrvatskih umirovljenika na rješenje o mirovini čeka mjesecima. Zbog toga se dio građana nakon prestanka rada nalazi u svojevrsnom međuprostoru u kojem više ne primaju plaću, a još ne primaju ni mirovinu.
Zahtjev se može predati tek mjesec dana prije mirovine
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, zahtjev za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja, što znači da građani nemaju mogućnost ranije pokrenuti postupak kako bi izbjegli eventualna kašnjenja. Nakon podnošenja zahtjeva, rješenje bi trebalo biti doneseno u roku od 30 dana, a u složenijim predmetima najkasnije u roku od 60 dana.
U praksi se, međutim, dio postupaka ne okonča ni nakon isteka tog roka. U medijima su posljednjih godina zabilježeni brojni slučajevi umirovljenika koji su na konačno rješenje čekali mjesecima.
Kako ne bi ostali potpuno bez prihoda, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dijelu budućih umirovljenika tijekom postupka isplaćuje predujam mirovine. No, HZMO predujam odobrava u predmetima kada je vidljivo da su ispunjeni uvjeti za priznanje prava na mirovinu, ali se visina mirovine ne može odrediti jer nisu poznati svi potrebni podaci za njezin izračun.
Oni koji pravo ostvare, često na njega čekaju mjesecima. Predujam je i niži od konačno utvrđene mirovine kako bi se izbjegla eventualna preplata.
Ovo su brojke HZMO-a
Iz HZMO-a za Index odgovaraju kako su 2024. u zakonskom roku riješili 63 posto zahtjeva za starosnu i prijevremenu mirovinu, 2025. godine 78 posto, a u prvih pet mjeseci 2026. godine 80 posto.
"HZMO bilježi 5.042 neriješenih zahtjeva od kojih 1.443 neriješenih zahtjeva za koje se provodi dodatno kompletiranje potrebnih podataka (utvrđivanje staža, plaća, statusa i sl.)", odgovorili su.
Podaci HZMO-a pokazuju i da se dio zahtjeva prenosi iz godine u godinu. Tako je tijekom 2024. godine u radu bilo 8032 zahtjeva za starosnu i prijevremenu mirovinu podnesenih ranije, tijekom 2025. njih 6308, a u prvoj polovici 2026. godine 7501.
Iz HZMO-a navode da se zahtjevi rješavaju u roku od 30 dana kada su uredni i kada su prikupljeni svi podaci potrebni za utvrđivanje prava i izračun mirovine. Dulji rokovi primjenjuju se u složenijim predmetima, kada je potrebno provesti dodatni postupak i pribaviti dokaze ili podatke od drugih tijela, poslodavaca ili samih podnositelja zahtjeva.
Kao najčešće razloge produljenja postupka navode nepotpunu dokumentaciju, utvrđivanje staža i uplata doprinosa, pribavljanje podataka o plaćama i stažu iz Hrvatske ili inozemstva te predmete povezane s poduzećima u stečaju ili likvidaciji.
Umirovljenik: Zvao sam ih na stotine puta
Više o tome što znači čekati rješenje o mirovini mjesecima nakon prestanka rada rekao nam je Danko Ovničević iz Velike Gorice, koji je radio do 65. godine. Nakon 46 godina radnog staža, Ovničević je u mirovinu otišao kao vlasnik autoškole.
Kaže da je zahtjev za mirovinu predao 1. srpnja 2024., mjesec dana prije odlaska u mirovinu 1. kolovoza. Očekivao je da će rješenje stići do rujna, no mjeseci su prolazili bez odgovora.
"Tek sam u studenom dobio predujam, nepuni iznos mirovine. Predujam sam nastavio dobivati kroz iduće mjesece. U svibnju 2025. sam dobio konačno rješenje o mirovini. Problem je njihova komunikacija.
Oni daju neki izmišljeni broj, kažem da je izmišljen jer se nitko ne javlja. Čak mislim da je i ime i prezime navodne referentice koja je stala iza tog broja bilo izmišljeno. Taj sam broj zvao na stotine puta, kao i niz drugih brojeva, ali bez uspjeha. I na gomilu mailova nisam dobio odgovor.
Uspio sam dobiti jednu zaposlenicu, koja je bila iznimno neljubazna i neugodna i koja mi je rekla da je stvar na Poreznoj upravi. Onda je trebalo doći do nekoga u Poreznoj upravi, što sam uspio, i saznao da je to tamo dugo vremena stajalo. Tada su se stvari promijenile, oni su poslali HZMO-u podatke i nakon tri tjedna dobio sam rješenje", govori Ovničević.
"Kako ljudi preživljavaju?"
Govori da mu je žao ljudi.
"Koliko čekaju oni koji nisu tako mogli provjeriti kod nekoga, oni kojima je uz to plaća bila npr. 900 eura... Kako plaćaju režije te mjesece? Kako ljudi preživljavaju? Kasnije sam dobio zaostatke, ali svejedno, kako preživjeti sve te mjesece? Tri mjeseca sam bio bez ičega, taj cijeli sustav očito šteka i pritom osoblje je neljubazno", rekao nam je.
"Ljudima su prekršena prava"
Obratili smo se i Uredu pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Iz njezina Ureda navode kako je čekanje na rješavanje zahtjeva za mirovinu dulje od zakonom propisanih 60 dana jedan od najčešćih razloga zbog kojih im se obraćaju tzv. novi umirovljenici.
Poručuju da brojke upućuju na ubrzanje tih postupaka, ali navode i da su umirovljenicima koji mjesecima čekaju svoje zarađene mirovine prekršena prava.
"Mnogima od njih, koji se čekajući prvu mirovinu moraju snalaziti kako bi podmirili osnovne životne potrebe, kupili hranu ili platili režije, u tom je razdoblju onemogućen dostojanstven život. Predujam koji se nekima od njih, no ne svima, u međuvremenu isplaćuje niži je od mirovine na koju imaju pravo i, kao što smo već isticali, često im ne omogućava da pokriju osnovne troškove života", objasnili su.
Dugotrajni postupci otvaraju i pitanje zdravstvenog osiguranja
Dodaju i da je posebno problematično kada zbog dugotrajnosti postupka osoba ostane bez zdravstvenog osiguranja na temelju statusa osiguranika, a još ga nije ostvarila kao umirovljenik.
"Ako rješenje o priznavanju prava na mirovinu nije doneseno u roku od 30 dana od prestanka osiguranja, osoba koja čeka rješenje o mirovini može se prijaviti HZZO-u radi reguliranja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju. Na taj se način teret reguliranja tog statusa prebacuje na korisnika mirovine, umjesto da se razmjenom podataka između HZMO-a i HZZO-a riješi po službenoj dužnosti.
Ključno je da su građani upoznati sa svojim pravima, primjerice konkretnim koracima u postupku ostvarivanja prava na mirovinu, odnosno da im se omogući ostvarivanje njihovih prava na vrijeme, dakle da sustav funkcionira unutar zakonom propisanih rokova", napominju.
Mnogi ne znaju da mogu najaviti odlazak u mirovinu godinu dana ranije
Građanima je na raspolaganju mogućnost da i do 12 mjeseci prije umirovljenja HZMO-u prijave namjeru podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Iz Ureda pučke pravobraniteljice navode da na temelju te obavijesti HZMO može obaviti potrebne predradnje, što može ubrzati cijelu proceduru.
"No, mnogi ne znaju za tu mogućnost. A ako ne znate da nešto postoji, onda to ni ne koristite", poručuju i dodaju kako je sustav kompliciran i mnogi se u njemu ne snalaze.
Iz HZMO-a ističu da potiču građane da i do godinu dana prije umirovljenja pokrenu ovaj postupak.
Index je HZMO pitao i zbog čega građani zahtjev za mirovinu mogu podnijeti tek mjesec dana prije umirovljenja, odnosno zašto ga nije moguće podnijeti ranije iako budući umirovljenici već do godinu dana unaprijed mogu pokrenuti postupak pretkompletiranja podataka o stažu i plaći.
Pozvali su se na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, dodavši da se prije donošenja rješenja mora utvrditi ispunjava li osoba sve uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu, uključujući dob, mirovinski staž i status osiguranja.
Što preostaje građanima kojima rješenje kasni?
Koja prava imaju građani čiji zahtjev za mirovinu nije riješen unutar zakonskog roka?. Iz Zavoda navode da se građani mogu informirati o statusu svog predmeta putem različitih komunikacijskih kanala te podnijeti požurnicu za njegovo rješavanje.
Ako HZMO probije sve zakonske rokove, građanima na papiru preostaje podnošenje požurnica, žalbi ili pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom. Međutim, u državi u kojoj upravni sporovi traju godinama, takvi pravni alati ljudima koji mjesecima žive bez eura prihoda zvuče kao loš vic.
Koliko se čeka u BiH?
Osobe koje steknu uvjete za mirovinu moraju određeno vrijeme čekati od predaje zahtjeva do isplate prve mirovine. Kako piše Faktor, problem nastaje kada se to razdoblje produži, osobito zato što je riječ o osobama koje uglavnom više nisu u mogućnosti raditi, nemaju značajniju ušteđevinu, a često mjesecima čekaju i otpremninu.
Zbog toga se mnogi pitaju od čega živjeti dok ne dočekaju prvu isplatu. Faktor je Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje uputio pitanje koliko se trenutačno čeka na isplatu prve mirovine od trenutka predaje zahtjeva, budući da su se ranije događali slučajevi u kojima su ljudi čekali i dulje od šest mjeseci.
Iz Zavoda podsjećaju na zakonske rokove.
"Članak 216. Zakona o upravnom postupku propisuje da, kada nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi za odgađanje, nadležni organ mora donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva. U ostalim slučajevima, rok je 60 dana", naveo je za Faktor Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Kvesić dodaje kako je Zavod u proteklih nekoliko godina značajno unaprijedio učinkovitost postupanja po predmetima.
"Broj neriješenih predmeta smanjen je s približno 28.000, koliko je iznosio sredinom 2023. godine, na otprilike 14.300 na kraju 2025. godine. Istodobno, mjesečni priljev novih zahtjeva svih vrsta kreće se u prosjeku od 13.000 do 15.000 predmeta. Trenutačno se svi predmeti u kojima su stečeni uvjeti za donošenje rješenja rješavaju redovito i u zakonom propisanim rokovima", rekao je Kvesić.
Iz Zavoda poručuju da se stranke, u slučaju eventualnog prekoračenja zakonskih rokova, mogu obratiti neposredno u poslovnicama, putem modula "Informacije o predmetima" na internetskoj stranici Zavoda ili preko call centra.
Kvesić je podsjetio i da se prilikom prve isplate mirovine isplaćuju i sve zaostale mirovine koje korisniku pripadaju od dana stjecanja prava.
Otvori KEKS Pay
