Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Razvoj tehnologije negativno je utjecao na naviku čitanja knjiga

01. studenoga 2016. u 07:00 0 komentara 209 prikaza

Udruga “Obiteljsko savjetovalište” u svom istraživanju došla je do podataka da samo 5,1 posto mladih čita knjige, ali kada se uzme u obzir da je u ispitivanju bilo ponuđeno i više odgovora, gdje su mladi trebali reći što najradije rade u slobodno vrijeme, broj od 5,1 posto mladih koji radije čitaju knjigu nego pretražuju internet, gledaju televiziju ili pak spavaju, i nije zanemariv.

Razvoj inteligencije

Ali je daleko od razvijenijih europskih i svjetskih zemalja. Ispitivani učenici bili su u dobi puberteta. Iz udruge su, analizirajući istraživanje, naveli kako taj postotak pokazuje da navika čitanja kod djece i mladih nije dovoljno razvijena, čemu doprinosi i upotreba suvremenih tehnologija koje potiču na više radnji istodobno, dok knjiga zahtjeva koncentraciju na jedan sadržaj.

- S obzirom na to da čitanje knjiga potiče razvoj inteligencije, povezivanje govornog i pisanog jezika, obogaćivanje rječnika, zatim produbljuje maštu i doprinosi razvoju kreativnog mišljenja, usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka, negativni utjecaj razvoja tehnologije na naviku čitanja knjiga i posljedice tog utjecaja bit će zanimljiva tema za istraživanje u budućnosti, ističu u Obiteljskom savjetovalištu.

Ravnateljica iz Osnovne škole Ruđera Boškovića u Grudama prof. Lucija Mikulić spada u red mlađih i aktivnijih profesora i pedagoga. Stoga, zajedno sa svojim osnovnoškolskim kadrom, radi na razvijanju svijesti kod mladih usmjeravajući ih, između ostalih, na čitanje knjiga i školskih lektira kao sadržaja koji će djecu obogatiti i pripremiti za nastavak školovanja.

Zanimanje za čitanje

- Kad se u obzir uzme konačni broj onih koji čitaju, on je veći od 5,1 posto, pogotovo kad se tu uključe učenici od 1. do 5. razreda koji više čitaju, dok se zanimanje za čitanje već u višim razredima smanjuje. Da se te brojke ne bi smanjivale, već kako bi učenici čitali i nastavili čitati, mora se više uključiti učitelj, nastavnik i drugo školsko osoblje.

Potrebno je djeci davati zanimljive zadatke, primjerice da se vodi rasprava o nekoj knjizi i njenoj radnji, pa da se razred podijeli na ‘za’ ili ‘protiv’ kako bi se raspravljalo i kako bi djeca razmišljala, dolazila do nekih svojih zaključaka. Djeca će zbog takvih zadataka čitati, zanimat će ih to, a sat im neće biti dosadan i ukočen, govori nam ravnateljica Mikulić. Ističe da je djeci potrebno približiti knjige i da broj stranica i čitanje nisu nikakav bauk. - Mladi učitelji i nastavnici primjenjuju, čim počnu s radom, te neke metode kako bi djeca čitala i razumijevala ono što čitaju, a to usvaja i postojeći kadar. Lektira nije samo za prepričavanje tijekom cijelog sata, niti je način da dijete s interneta preuzme sažetak, nauči ga napamet i prepriča. Lektira mora biti koncipirana kao jedno ispitivanje, zaokruživanje činjenica, kroz neku igru i djecu će to zanimati, vidjet će se koliko su pročitala, koliko razumiju ono što čitaju i tako će se stvarati navika čitanja, govori nam Mikulić.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.