Najava Elektroprivrede BiH da će Regulatornoj komisiji za energiju u FBiH (FERK) uputiti prijedlog u skladu s kojim će doći do rasta cijena električne energije, i to kroz primjenu blok tarifa koje ovise o mjesečnoj potrošnji, otvara sa sobom i brojna druga pitanja koja se odnose na svakodnevnu potrošnju, potrošačke cijene, kupovnu moć građana... Kako je za “Avaz” potvrđeno iz FERK-a jučer su od EPBiH zaprimili zahtjev za promjenu cijena. Stručnjaci očekuju da će brojni trgovci i pružatelji usluga, ako FERK odobri zahtjev za podizanje cijena, krenuti u rast svojih cijena, piše Večernji list BiH. Ipak, treba uputiti na činjenicu da je u posljednjih godinu dana ionako došlo do rasta cijena, i to poglavito kada govorimo o prehrani koja, pokazuju informacije sindikata, u najvećoj mjeri sudjeluje u mjesečnom proračunu jedne obitelji.
Nove tarife
Podsjećamo, u obrazloženju Elektroprivrede BiH navedeno je kako će prosječno povećanje za tzv. zelene račune iznositi 4,8 posto, plave 6,3 posto i crvene 8 posto, uz naglasak da se većina potrošača nalazi u okviru zelenih računa u skladu s mjesečnom potrošnjom. Objašnjeno je kako su razlozi novog prijedlog za korekciju cijena sadržani unutar činjenice da je došlo do pada proizvodnje električne energije, prvenstveno zbog značajnog smanjenja proizvodnje ugljena. Također, potrošnja električne energije je u porastu od 2022. godine, što dodatno opterećuje energetski sustav.
Izvršni direktor za opskrbu i trgovinu EP BiH Nevad Ikanović objasnio je kako se u usporedbi s 2024. godinom 70,2 posto računa nalazi u prvoj grupi i to su tzv. zeleni računi (potrošnja do prve granice), 26,6 posto su “plavi” (potrošnja između prve i druge granice), a 3,2 posto su “crveni računi” (potrošnja preko druge granice). Dakle, u prvoj skupini to bi bilo povećanje od 4,8 posto, drugoj 6,3 posto, a u trećoj za osam posto. Rast cijena električne energije svakako valja promatrati i kroz prizmu udjela ugljena u proizvodnji, ali isto tako ne treba zanemariti činjenicu da je cijena struje u BiH i dalje među nižima kada govorimo o okruženju.
Neovisno o ovoj odluci, vidljivo je kako su neke od lokalnih zajednica u BiH ranije donijele odluke o rastu određenih cijena. Od jučer je u Sarajevu na snagu stupila odluka o rastu cijena cjenika za komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom te odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda. Kako piše portal klix.ba, za korisnike iz kategorije potrošača od 5 do 30 kubnih metara nova cijena je 1,66 KM po kubnom metru umjesto dosadašnjih 1,25 KM po kubnom metru, dok je fiksni dio cijene, koji je do sada iznosio 2 KM, sada 3,26 KM. Isti portal piše i kako je Vlada Sarajevske županije usvojila i nove cijene usluga u javnom prijevozu, koje stupaju na snagu 1. srpnja, a prema kojima je nova cijena jedinične karte 2,50 KM, no korisnici će plaćati 2,20 KM jer Vlada SŽ-a subvencionira 0,30 KM.
Kada je pak riječ o mjesečnim kuponima, oni sada koštaju 65 KM, ali će korisnici plaćati 60 KM jer Vlada subvencionira pet KM. Objašnjeno je i kako iznos subvencija za radničke mjesečne karte varira od pet do deset i pol maraka. Istodobno, najavljeno je i poskupljenje grijanja, ali i odvoza smeća.
Neovisno o mogućem novom porastu cijene struje, vidljivo je kako je u proteklih godinu dana u Bosni i Hercegovini došlo do izrazitog rasta cijena, i to poglavito u segmentu prehrane. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u svibnju ove godine hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili skuplji za 9,9 posto, alkoholna pića i duhan za četiri posto, stanovanje i režijski troškovi za 0,2 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 0,6 posto, zdravstvo za 6,4 posto, komunikacije za 0,4 posto, rekreacija i kultura za 4,4 posto, obrazovanje za 0,8 posto, restorani i hoteli za 6,2 posto te ostala dobra i usluge za tri posto. Ipak, na godišnjoj razini došlo je do pada cijena u segmentu prijevoza za 6,4 posto te odjeće i obuće za 8,2 posto.
Obnovljivi izvori
Tematiku proizvodnje struje također treba vezati i uz potrebu prelaska na obnovljive izvore energije, a što je obveza koja čeka i Bosnu i Hercegovinu na njezinu europskom putu. Olakšavajuća okolnost leži u činjenici da BiH ipak, uslijed svojih geografskih i klimatoloških specifičnosti, ima iznimne potencijale za proizvodnju struje iz izvora kao što su voda, sunce i vjetar. U prosincu 2019. Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan, stvoren radi postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050.
Ona će se postići uz pomoć europskog zakona o klimi koji stavlja klimatsku neutralnost u obvezujuće zakonodavstvo EU-a. Još jedan primjer inicijative za smanjenje emisija je mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika, čiji je cilj uvođenje pristojbe za ugljik na robu uvezenu iz zemalja koje imaju blaža pravila. Time se želi odvratiti poduzeća od premještanja proizvodnje iz EU-a na neka mjesta s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova. Bosna i Hercegovina će se morati prilagoditi ovom mehanizmu kroz uvođenje sustava trgovanja emisijama (ETS), a u skladu s kojim će novac od pristojbe ostajati u BiH te biti usmjeren na daljnju modernizaciju i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Otvori KEKS Pay
