U Njemačkoj se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. govorilo o dolasku Hrvata, a 13 godina poslije sve se više priča o odlasku Hrvata, ali ne samo Hrvata, i to iz obiju domovina, već i drugih koji žive u Bosni i Hercegovini. Ovih dana objavljeni su novi, službeni podaci njemačkog ureda za statistiku (Destatis) koji potvrđuju trend iseljavanja Hrvata iz te zemlje.

Autoindustrija u krizi

Lani se iselilo više od 22 tisuće Hrvata iz Njemačke, dok ih se uselilo nešto više od 11 tisuća, što znači da dvostruko veći broj napušta "obećanu zemlju" nego što u nju ide. Dnevnik je napravio reportažu o peteročlanoj obitelji Krtalić koja pakira kufere. - Supruga i ja se vraćamo, potičem i djecu da se vrate. Motiv imamo, imamo dvije prazne kuće u Slavoniji. Sad ih trebamo popravljati. Ovdje novac više nije nikakav motiv. Ovdje treba sve odjaviti. Sto puta sam rekao, puno je lakše doći u Njemačku trbuhom za kruhom. Poneseš osobnu i kufer, a kad se vraćaš, to je puno složenije, moraš odjaviti itd. Puno toga ima, priprema je barem tri mjeseca - ispričao je Stanko, prenosi Večernji.ba. Pokretači ekonomije u Njemačkoj danas su u krizi i to je jedan od razloga. - U dijelu građevine i bauštele malo je kriza. Ljudi koji su ostali bez radnog mjesta ili im se smanjila količina posla vraćaju se, a i autoindustrija je dulje vrijeme u krizi - kazao je Andrej Brdar, sugovornik Dnevnika. Prema podacima za 2024. godinu, čak 270 tisuća ljudi napustilo je Njemačku samo u toj godini, od čega je čak 255 tisuća njih rođeno u toj zemlji, dok su u 2025. trendovi pokazali da su počeli ići i oni koji su došli trbuhom za kruhom jer više nije kao prije.

Prema pisanju Fenixa, razlozi iseljavanja su raznoliki, ali najčešći je posao jer je 58 posto iseljenika navelo posao kao glavni motiv. Nezadovoljstvo Njemačkom razlog je za 18 posto iseljenika. Zanimljivo je da više od 75 posto svih iseljenika ima visoku stručnu spremu. Od prosinca 2024. do travnja 2025. Institut za istraživanje tržišta rada (IAB) proveo je anketu među 50.000 migranata u dobi između 18 i 65 godina koji su se doselili u Njemačku te ona pokazuje da jedna od četiri osobe razmišlja o odlasku. U istraživanje nisu bili uključeni azilanti bez priznate boravišne dozvole. Anketa je pokazala da visokoobrazovani, uspješni i dobro integrirani najčešće planiraju napustiti Njemačku. Kad su Milana Katanušića, povratnika iz Njemačke, nakon 11 godina pitali zašto se vratio u rodni Imotski, uz samu granicu Hrvatske i BiH, gdje je preselio i posao, otvoreno je rekao: "Nedostaje mi domovina, Imotski, Zagreb, i želim sada biti tu. Nije se toliko Hrvatska popravila koliko je Njemačka u kolapsu, plaće su porasle za 10 do 15 posto, a sve je abnormalno poskupjelo. Ima još ljudi u Njemačkoj, ali mnogi ne mogu od njemačke mirovine ni živjeti tamo pa se onda u mirovini vrate ovamo. Poručio bih zemljama Balkana: ne idite u Uniju, mi nismo za to, odlazili smo, vraćali se, ali ipak je doma najljepše, samo da ima reda." Da stanje u Njemačkoj nije ni približno dobro kao nekad, često nam u razgovorima za portal Večernjeg lista BiH spomene i Dino Klepo, urednik stranice Gastarbajter, jedne od najpopularnijih vezanih uz život i posao u Njemačkoj, te djelatnik humanitarne organizacije "Pomoć čovjeka čovjeku". - Dramatično je loša situacija. Samo pogledajte brojke otpuštanja radnika. Jedino što prikriva stvarnost je da se većinom radnici zapošljavaju kao službenici. Danas se 49,6% BDP-a sastoji od državnih usluga. To dovoljno pokazuje koliko se država deindustrijalizira. U prijevodu, industrija pada. Kriza se osjeti na svakom kutku. Svaki dan čitamo kako velike tvrtke otpuštaju radnike. Broj stečajeva tvrtki na rekordnoj je razini i sigurno će biti još više nezaposlenih - istaknuo je u nedavnom razgovoru za Večernji list Klepo. Tada je prokomentirao i činjenicu povjesničara i profesora Sönkea Neitzela koji je rekao: "Ljeto 2025. moglo bi biti posljednje koje smo doživjeli u miru."

Rekordna proizvodnja oružja

Klepo je rekao da su mnogi bili iznenađeni kad im je govorio da jedna Njemačka namjerava dići spremnost na jednu razinu ispred ratnog stanja. - Mi se de facto već odavno nalazimo u hibridnom ratu. Cyber-napadi, smetnje u elektroprijenosu, vlakovi koji stoje nakon spaljivanja kabela – sve su učestaliji činovi sabotaže i špijunaže. Njemačka proizvodi oružje u rekordnom broju. Tektonske su ploče u punom kretanju - kazao je Klepo. Sva ta nesigurnost tjera ljude iz Njemačke...

Veću mirovinu odmah mogu dobiti svi postojeći umirovljenici, evo što trebaju učiniti