Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je novu, bitno veću osnovicu, čime bi porasle plaće zaposlenicima na državnoj razini, no zbog raznih političkih igara s proračunom institucija BiH, to još neće biti slučaj. Državni proračun u dva su navrata utvrdili u Vijeću ministara, ali su ga rušila dva probošnjačka člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine jer je u taj dokument bilo uvršteno i plaćanje duga slovenskome Viaductu.
Nakon što je prošloga tjedna visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt reagirao i nametnuo odluku o načinu izmirenja duga Republike Srpske prema slovenskoj kompaniji, ne bi trebali postojati razlozi da se ne poveća osnovica zaposlenicima na državnoj razini. O povećanju plaće jučer je s predstavnicima sindikata razgovarala predsjedateljica Borjana Krišto, a odmah nakon toga Vijeće ministara donijelo je konkretnu odluku. Državnim službenicima već dugi niz godina osnovica za obračun plaće nije mijenjana, a visina plaće na državnoj razini ostala je značajno niža od plaća zaposlenih na istim poslovima u entitetima, pa čak i u županijama. Iako su brojni zaposlenici u državnim institucijama BiH često obavljali iste poslove kao njihovi kolege u entitetskim i županijskim institucijama, razlika u plaćama bila je očigledna.
Ništa ni u 2025.
Povećanje osnovice za obračun plaće dolazi kao rezultat dugotrajnog procesa pregovora i zahtjeva sindikata, koji su se žalili na neadekvatan materijalno-financijski status zaposlenih. Povećanje osnovice na iznos od 690,86 KM za obračun plaća zaposlenih u institucijama BiH za 2026. godinu usklađeno je sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH i kolektivnim ugovorom. Riječ je o povećanju osnovice u odnosu na 631,50 KM koja je utvrđena za 2025. godinu, ali do danas nije u primjeni zbog neusvajanja proračuna, zbog čega se i dalje za obračun plaća koristi osnovica od 600 KM iz 2024. godine. Prije usvajanja odluke o povećanju osnovice predsjedateljica Borjana Krišto sastala se s predstavnicima sindikata, među kojima su Sindikat državnih službenika, Savez sindikata policijskih tijela BiH i Sindikat Uprave za neizravno oporezivanje. Sastanak je održan uoči izvanredne sjednice Vijeća ministara BiH, koja je bila ključna za razmatranje prijedloga odluka o visini osnovice za obračun plaća i visini regresa za godišnji odmor za 2026. godinu. Predstavnici sindikata izrazili su zabrinutost zbog trenutačnih problema s proračunom, napominjući da odgađanje usvajanja proračuna negativno utječe na zaposlene u institucijama BiH. Predsjedateljica Krišto istaknula je važnost usvajanja proračuna za stabilnost institucija i materijalno-financijski status zaposlenih te izrazila spremnost za daljnji dijalog i suradnju sa sindikatima u cilju poboljšanja uvjeta za zaposlene u institucijama BiH. Iako je povećanje osnovice za obračun plaća doživljeno kao pozitivan korak prema izjednačavanju plaća s onima u entitetima, politička dinamika unutar BiH stvara određene komplikacije. Naime, proračun institucija BiH više je puta bio blokiran zbog nesuglasica unutar Predsjedništva BiH, gdje su određeni članovi iz bošnjačkog bloka odbacivali dokumente koji su uključivali plaćanje duga prema slovenskoj kompaniji Viaduct.
Alibi Viaduct
Ovaj politički sukob stvorio je dodatne prepreke za donošenje odluka koje bi mogle dovesti do povećanja plaća i stabilizacije financijskog stanja u institucijama BiH. Odluka o povećanju osnovice za obračun plaća došla je nakon višegodišnjih napora sindikata, koji su tražili poštivanje načela ravnoteže i pravičnosti u plaćama državnih službenika. Sindikati su se često žalili da su zaposleni u institucijama BiH bili zapostavljeni u odnosu na svoje kolege na entitetskoj i županijskoj razini, gdje su plaće bile značajno veće za istu vrstu posla. Za mnoge je ovo povećanje osnovice prvo ozbiljno poboljšanje u posljednjih nekoliko godina, iako su i dalje prisutni strahovi da će političke igre i nesuglasice u vezi s proračunom odgoditi primjenu ove odluke.
Inače, Vijeće ministara je na jučerašnjoj sjednici usvojilo prijedlog Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, koji je u skladu s propisima EU-a. Ovaj zakon postavlja temelje za uspostavu tržišta električne energije u BiH, uključujući osnivanje burze električne energije. Usvojen je i nacrt programa javnih investicija za razdoblje od 2026. do 2028. godine, koji obuhvaća 281 projekt ukupne vrijednosti 3,36 milijardi KM.
Otvori KEKS Pay
