Hrvatska je od početka siječnja do kraja rujna 2026. godine državljanima BiH izdala 22.565 dozvola za boravak i rad, što je 12,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada su izdane 25.763 dozvole. Unatoč padu, građani BiH zadržali su prvo mjesto prema broju izdanih dozvola među stranim državljanima koji dolaze raditi u Hrvatsku.
Podaci MUP-a RH
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske, ukupno su u prvih devet mjeseci ove godine izdane 124.023 dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja, odnosno 12.171 manje nego u istom razdoblju lani. Smanjenje je zabilježeno i kod drugih skupina radnika iz regije, ali i pojedinih azijskih zemalja, dok je broj dozvola za državljane Filipina porastao. Iako pad broja dozvola za građane BiH može upućivati na promjene u dinamici zapošljavanja, iz samih podataka nije moguće zaključiti da je za isti postotak smanjen i broj radnika koji odlaze u Hrvatsku, piše Večernji list BiH.
Statistika obuhvaća izdane dozvole, a na njihov broj utječu i produljenja postojećih dozvola, promjene načina zapošljavanja te potrebe poslodavaca. Zanimljivo je da se najveći dio zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj odnosi na djelatnosti koje se i u BiH suočavaju s nedostatkom radne snage. Pa tako građevina i ugostiteljstvo trebaju radnike s obiju strana granice. U prvih devet mjeseci ove godine za turizam i ugostiteljstvo u Hrvatskoj izdano je 48.156 dozvola, dok je građevinarstvo zabilježilo 32.701 dozvolu. Slijede industrija s 15.121 dozvolom, promet i veze sa 7853 te trgovina sa 7752 dozvole. Posebno je izražen pad u građevinarstvu. U toj su djelatnosti u Hrvatskoj izdane 7423 dozvole manje nego u istom razdoblju prošle godine, što predstavlja smanjenje od 18,5 posto. Istodobno, turizam i ugostiteljstvo zabilježili su rast broja dozvola za 2346. U Bosni i Hercegovini, međutim, poslodavci u građevinarstvu i ugostiteljstvu također teško pronalaze dovoljan broj radnika. Traže se zidari, tesari, armirači, stolari, električari i drugi kvalificirani majstori, kao i kuhari, konobari i pomoćno osoblje. Nedostatak je vidljiv i u proizvodnji te drugim uslužnim djelatnostima.
Tko će popuniti prazninu?
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tijekom 2025. godine stranim državljanima izdane su 6702 važeće radne dozvole, od čega se 1672 odnose na građevinarstvo, 1170 na prerađivačku industriju, a 588 na hotelijerstvo i ugostiteljstvo. To pokazuje da i domaće gospodarstvo sve više ovisi o radnicima iz inozemstva. Smanjenje broja dozvola za radnike iz BiH događa se u trenutku kada Hrvatska i dalje ima veliku potrebu za stranom radnom snagom. Ukupno je za građevinarstvo i turizam i ugostiteljstvo u prvih devet mjeseci ove godine izdano više od 80.000 dozvola, što potvrđuje važnost tih djelatnosti za zapošljavanje stranih državljana. Ujedno se mijenja struktura zapošljavanja.
Broj dozvola za novo zapošljavanje u Hrvatskoj smanjen je sa 68.587 u prvih devet mjeseci 2025. na 48.847 u istom razdoblju ove godine. S druge strane, broj produljenih dozvola porastao je s 48.656 na 49.805, što pokazuje da u ukupnoj statistici sve veću ulogu imaju radnici koji su već zaposleni u Hrvatskoj. Za BiH taj je trend važan jer se domaći poslodavci natječu s inozemnim tržištima za dio iste radne snage. Bolje plaće, sigurnost zaposlenja, uređeni radni uvjeti i mogućnosti napredovanja među razlozima su zbog kojih radnici biraju posao izvan zemlje. Istodobno, domaće tvrtke koje ne uspijevaju pronaći radnike sve češće posežu za zapošljavanjem stranih državljana. Pad broja izdanih dozvola u Hrvatskoj zato ne znači nužno da je problem odlaska radnika iz BiH riješen.
Za takav zaključak trebalo bi pratiti i ukupne migracije, broj zaposlenih građana BiH u inozemstvu te podatke o novim i produljenim radnim dozvolama. Dok Hrvatska bilježi manje dozvola za radnike iz BiH, a građevina i ugostiteljstvo i dalje trebaju velik broj zaposlenih, Bosna i Hercegovina suočava se s istim problemom na vlastitom tržištu rada.
Pitanje je može li domaće gospodarstvo ponuditi dovoljno dobre uvjete da radnici koji su potrebni i jednima i drugima svoju budućnost odluče graditi u BiH.
Otvori KEKS Pay
