Jedna od najlošijih godina

Pčelari zbrajaju rezultate loše sezone: U Hercegovini med odnijela bura, a u Bosni suša

Foto: Dušan Musa
1/4
11.09.2026.
u 11:20
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Kiša bi nešto mogla i spasiti, procvjetao bi bršljan pa bi s bršljana imale dovoljno peludi, tako da bi se mogla spasiti jedna generacija pčela koja bi izdržala zimu

Svojevrsni konzilij čapljinskih pčelara svako jutro u kafiću, kako kažu “na pumpi”, zasjeda razmatrajući stanje u pčelarstvu. Bile dobre ili loše godine, pčelari imaju o čemu pričati. Kako se manje-više svi odreda bave i maslinarstvom, za lošijih sezona u pčelarstvu prebace se na maslinarstvo. Vrelo i sušno ovogodišnje ljeto ne ostavlja puno prostora za vedre teme ni u jednoj ni u drugoj oblasti. Na upit za analizu sezone za Večernjak, kao svog predstavnika izdvojili su Ivu Matića iz Grabovine kod Čapljine, najiskusnijeg među njima, da kaže kako stvari stoje u pčelarstvu.

- Pa, ovo je jedna od najlošijih godina u pčelarstvu i zbog hladnoća i zbog ekstremnih vrućina. U Hercegovini je godina počela dobro, a onda su došli hladni travanj i svibanj, koje je propuhala bura, tako da nismo imali prinosa. Odvezli smo pčele u Bosnu, gdje je livada krenula iznimno dobro, počelo je mediti. Deset, petnaest kila bilo je po košnici, tako da su pčele donijele skromnije vrcanje. Poslije toga uslijedio je kišoviti srpanj, tako da priroda nikad nije bila ljepša, poput 2014. godine, kada je vrijesak dao dva vrcanja. Mi smo se ponadali da će godina izići odlično.

Vrijesak je počeo cvjetati 25. 7., počela se vaga ravnati, ali odmah potom naišao je toplinski udar, koji traje i dandanas, mjesec i pol dana! Nakon te fine prirode u srpnju, u Bosni je sunce sve spržilo, ne pamti se kad je gore bilo. U Glamoču, gdje su bile pčele većine nas, temperatura je dosezala 35 Celzijevih stupnjeva, za taj kraj to je svjetsko čudo. Tako smo prije vremena počeli vraćati pčele, vraćamo ih u Hercegovinu. Nije lako, gledamo hoće li izgorjeti u Bosni, hoće li izgorjeti u Hercegovini. Strahujemo od požara. Najavljuju kišu u drugoj polovini ovog tjedna, u četvrtak, što bi nam pomoglo spasili pčele za iduću godinu. Pčele već treba pripremati za iduću godinu - rezimira gospodin Matić.

Dakle, pčelarima je ostao samo unos livade za tih petnaestak dana?

- Tih petnaestak dana, tko je imao dobre pčele, imat će, po mojoj procjeni, 10-ak do maksimalno 15-ak kilograma po košnici. Taman da spasi sezonu, da ne bude barem u minusu. Pčele će biti teško pripremiti za iduću godinu jer njima sada treba peludi da bi nabacile masno tkivo kako bi izdržale zimu i proljeće dočekale u kakvoj-takvoj formi...

Cijeli tekst potražite u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata