Naime, u razdoblju od siječnja do kraja studenoga porezni obveznici uplatili su 7 milijardi i 966,3 milijuna maraka, a što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za čak 748,507.002 KM. S obzirom na to da najveći dio izravnih poreza čine doprinosi, odnosno porezi na dohodak i dobit, takvo što upućuje na situaciju u kojoj postoji povećanje broja zaposlenih, odnosno povećanje obujma poslovanja poslovnih subjekata u Federaciji BiH.
Porast po županijama
Večernji list imao je uvid u strukturu uplaćenih poreza, iz koje je vidljivo kako su doprinosi za 11 mjeseci ove godine premašili 5,5 milijardi maraka (5 milijardi i 529,8 milijuna maraka), dok su u istom razdoblju prošle godine bili 4 milijarde i 978 milijuna maraka.
Daljnjom raščlambom može se utvrditi kako je za mirovinsko uplaćeno 3 milijarde i 54,1 milijun maraka, dok je iznos uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje 2 milijarde i 207,2 milijuna maraka.
Istodobno, kada govorimo o drugoj najvećoj kategoriji izravnih poreza, a to su porezi na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba, oni su dosegnuli broj od 853,085.121 marku. Usporedbe radi, u istom razdoblju prošle godine taj iznos je bio 697,037.519 maraka.
Pitanje poreza na dobit općenita je ocjena uspješnosti poslovanja poslovnih subjekata, a u toj kategoriji također se bilježi rast, iako ne toliko izražen. Od poreza na dobit tako je u razdoblju od siječnja do kraja studenoga prikupljeno 625,296.211 maraka, dok je u istom lanjskom razdoblju iznos sredstava po ovoj osnovi bio 620,061.991 marku.
Uvidom u prikupljene iznose izravnih poreza po županijama vidljivo je da je u svakoj od njih 10 zabilježen rast: u Sarajevskoj rast od 249,664.279 maraka, u Tuzlanskoj 126,076.750 maraka više, u Zeničko-dobojskoj povećanje od 107,900.675 KM. Srednjobosanska županija bilježi porast prikupljenih iznosa od izravnih poreza za 71,077.493 marke, Hercegovačko-neretvanska za 64,045.536, Unsko-sanska za 52,272.457 maraka.
Pad potrošnje
U Zapadnohercegovačkoj županiji iznos prikupljenih izravnih poreza porastao je za 40,710.716 maraka, u Hercegbosanskoj za 18,094.666 maraka, u Bosansko-podrinjskoj za 11,085.603 te u Posavskoj za 7,578.825 maraka. Rast prikupljenih poreza ipak, što je zanimljivo, u studenom ne prati i rast osobne potrošnje evidentirane preko fiskalnih uređaja, pa je tako na prostoru Federacije BiH u navedenom mjesecu zabilježen iznos od 5 milijardi i 575,6 milijuna maraka, dok je u istom mjesecu prošle godine potrošnja iznosila 5 milijardi i 900,89 milijuna maraka. Dakle, bilježi se pad od gotovo 325,285.238 maraka.
Kada govorimo o tržištu rada, ono u usporedbi s listopadom pokazuje određene promjene u negativnom smislu jer je došlo do pada broja zaposlenih. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. studenoga 2025. godine je 546.663. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. listopada 2025. godine, kada je iznosio 547.520, broj zaposlenih manji je za 857. Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: djelatnost obrazovanja, zdravstvene zaštite, proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti u vezi s njima, trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, djelatnost socijalne zaštite u ustanovama sa smještajem i druge djelatnosti. Djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju: proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, djelatnost smještaja, djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića, trgovinu na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, šumarstvo i sječu drva, proizvodnju odjeće i druge djelatnosti.
Otvori KEKS Pay
