U povodu početka nove akademske godine na Sveučilištu u Mostaru razgovarali smo s dekanicom Davorkom Šaravanjom koja je na čelu Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru, sveučilišnog sustava koji obuhvaća tri fakulteta. Objašnjava što ovaj fakultet nudi, koja su to zanimanja budućnosti, što donosi digitalno doba...
Na početku razgovora želimo Vam sretan početak nove akademske godine i recite nam poštovana dekanice s obzirom kako ste od proljetos na drugom mandatu na čelu ovog doista velikog sveučilišnog sustava koji obuhvaća tri fakulteta kako je biti žena na čelu tih kako su u našoj javnosti prepoznati “muških“ fakulteta koji obrazuju za neka tipično “muška“ zanimanja?
- Hvala lijepa Vama na prilici reći nešto o aktivnostima na Fakultetu, što se zanimate za naše studente i uopće za djelatnosti koje se provode na Fakultetu. Da. Dobro ste rekli naš narod robuje stereotipima da su inženjerska zvanja uglavnom namijenjena muškarcima. To zasigurno nije tako, a i pojava jedne žene na čelu Fakulteta nakon 66 godina njegovog postojanja promijenila je percepciju uloge žene kao inženjera u ovoj našoj sredini. Moram priznati da su, kada sam ja osobno upisivala ovaj fakultet zaista je od ukupnog broja, tada 360 brucoša, većinu činili muškarci, ali vremenom se to promijenilo. Danas na našemu fakultetu imamo pa skoro jednak broj i asistentica i profesorica u višim zvanjima isto kao i kolega. Malo ću se našaliti da su žene jednako sposobne, vrijedne i pametne mada mi je to u ovom današnjem vremenu reći i konstatirati pa i malo razočaravajuće da to moramo ponekad i javno braniti.
Spomenuli ste ulogu dekanice i moj drugi mandat, reći ću nešto o tome: Biti dekanica na našem Fakultetu koji gaji dugu tradiciju iznimna je čast, ali i velika odgovornost. Fakultet je dao veliki doprinos razvoju iz područja tehničkih znanosti, posebno u polju
strojarstva, od 2002. godine i računarstva, te zadnjih godina i elektrotehnike, te je kao takav jedinstven u BiH, i šire. Sa oko sedamsto studenata i preko stotinu domaćih i vanjskih djelatnika, Fakultet danas predstavlja vrlo važnu ustrojbenu jedinicu Sveučilišta u Mostaru. Preko 30 godina rada na Fakultetu, angažiranjem u Upravnom vijeću SUMa, te šestogodišnjeg obavljanja dužnosti prodekanice za nastavu, članstvom u različitim sveučilišnim povjerenstvima I udruženjima bila sam svjedokom, ali i sudionikom procesa na Fakultetu, ali i na Sveučilištu u cjelini, što mi je pomoglo uvidjeti mogućnosti za poboljšanje obrazovnog, znanstveno-
istraživačkog i stručnog rada. Veliki motiv za kandidiranje su mi naši studenti koji zaslužuju najbolje moguće obrazovanje i kvalifikacije za svoj budući rad, koje jeste dijelom ograničeno mogućnostima Fakulteta i Sveučilišta, ali i ukupnog gospodarskog i društvenog okruženja. Ipak, presudan utjecaj na moju kandidaturu su imale kolegice i kolege na Fakultetu, ali i izvan njega,
koji su vjerovali u mene i poticali me da se kandidiram. Na koncu, ali najvažnije su mi razumijevanje i podrška članova moje obitelji.
Ponavljam da mi je iznimna čast, ali i odgovornost, biti prvom dekanicom u dugoj povijesti našeg Fakulteta...
Uz dobrodošlicu brucošima na početku nove akademske godine koja je pred vratima, novi izazovi, nova znanja nadamo se i uspjesi kada je predviđen prvi susret sa strojarima, te s brucošima sa računarstva i elektrotehnike. Što ih očekuje na početku?
(Podsjećanje Prvi susret strojarstvo 1. listopada 2025. u 10.15 sati, računarstvo, 1.listopada u 8.15 sati i elektrotehnika 2. listopada u 10.15 sati).
- Vidjeli ste na društvenim mrežama da smo predstavili dobrodošlicu brucošima što je tradicija na fakultetu da se na prvim predavanjima svakoga studija predstavi i studetni upoznaju sa upravom fakulteta, da im daju prve i osnovne informacije o nastavnom procesu i drugim aktivnostima koje su im potrebne, spomenuli ste elektronički identitet, prijavljivanje putem SUMARUM-a sustav za
učenje na daljinu i upravljanje učenjem (LMS) koji je razvio Centar za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru na temelju otvorenog koda Moodle. Namijenjen je izradi e-kolegija, vođenju nastave uživo i online, te kombiniranju ove dvije metode, a koriste ga nastavnici i studenti svih Sveučilišta u Mostaru.
Što omogućuje elektronički identitet SUM-a? Ovo Vas pitam iz razloga informiranja brucoša?
- Elektronički identitet je skup podataka koji se koristi za autentifikaciju (provjeru vašeg identiteta) i autorizaciju (provjeru vaših prava pristupa) pri korištenju digitalnih usluga i resursa konkretno kod nas na fakultetima i u znanstvenoj zajednici. Studenti dobiju svoj elektronički identitet i s tim imaju pristup svim uslugama Sveučilišta kao što su Informacijski sustav Sveučilišta (ISS), sustav
za e-učenje SUMoodle, mobilna aplikacija Sveučilišta. Taj elektronički identitet uz ostale podatke, sadrži i korisničko ime i lozinku koji se mogu koristiti za pristup različitim uslugama. Studentima se prilikom prijave automatski kreira korisnički račun u sustavu te mogu pristupiti kolegijima za koje imaju dozvolu, tj. onim koji mu se nalaze u nastavnom planu i programu u određenoj nastavnoj godini i semestru, komuniciraju sa nastavnicima, mogu imati kozultacije, primati i dijeliti materijale za učenje, ali i sve druge obavijesti sa konkretnim nastavnikom na kolegiju.
(Podsjećanje- prijava u Studomat, SUMARUM, pristup službenoj @sum-ba, komunikacija s profesorima,
prijam obavijesti
Ovdje ističete kako se studenti obrazuju za zanimanja budućnosti. Koja su to?
- Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike obrazuje studente za zanimanje budućnosti, točno, to bi mogli nazvati i našom krilaticom. Zašto? Zato što su oduvijek tehnički fakulteti bili pokretači društvenog napretka koji dovodi do povećanja produktivnosti u gospodarstvu, koje prati povećanje plaća i standarda ljudi. Razvoj znanosti i tehnologija vezan je za potrebe gospodarstva, kroz realizaciju stručnih i istraživačkih projekata, ali i kroz osuvremenjavanje nastavnih planova i programa studijskih programa strojarstva, računarstva i elektrotehnike na način da ih više strogo ne odvajamo jedan od drugog kao do sada, već treba tražiti način međusobnog transferiranja znanja, čime želimo dobiti visoko obrazovane završene i prvostupnike i magistre koji će biti konkurentniji na tržištu rada. Zato su to zanimanja budućnosti. Iz tog razloga znanja i informacije o novim tehnologijama nastojimo ugrađivati u
nastavne planove i programe na način da povećajemo udio praktičnih laboratorijskih vježbi i radionica u kojima se povezuje teorijsko znanje sa praktičnim vještinama koje trebaju na radnim mjestima.
Otvara li uspjeh na maturi i u srednjoj školi brojna vrata fakulteta? Gdje postoje rupe u znanju i kako ih pokrpati? Kakva su Vaša iskustva. Tko vam dolazi u sustav obrazovanja i s kakvim predznanjem?
- Kad spominjete rezultate mature i uspjeh u srednjom školi bit ću ja malo I kritična prema našem sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja i reći da danas učenici ne donesu razinu znanja osnovnih predmeta iz matematike i fizike koja su im neophodna za pratiti daljnju edukaciju. Razloga ima više i ovom prilikom ne bih o tome, više je čimbenika koji su za to krivi. Mi smo na našemu fakultetu zadržali kombinirani uvjet za formiranje rang liste i uspjeh i ocjene iz ovih predmeta kroz četiri godine, ali i bodovanje na razredbenom ispitu. Smatramo da je tako bolje jer promoviramo obrazovnu kvalitetu upisujući najbolje učenike i mogućnost da se upišu srednjoškolci sa dobrim uspjehom, ali i dati priliku onima koji nisu stekli dobar uspjeh da ga nadopune, nadograde kroz pripremnu nastavu i instrukcije i polaganje razredbenog ispita. Ovdje smo se referirali samo na brucoše, ali imamo mi i drugi i treći ciklus obrazovanja, diplomski i doktorski, tako da i tim studentima koji se žele usavršavati dalje dajemo priliku da se najbolji od
njih uključe u nastavni proces kroz demonstraturu na kolegije, a kroz praktičnu nastavu dajemo priliku da kroz istraživačke i stručne projekte sa zainteresiranim tvrtkama rješavaju njihove probleme i na taj način zadovoljavaju zahtjeve koje pred njih postavlja nastavak obrazovanja na doktorskom studiju. Samo tako svi imamo korist, i mi kao Fakultet kroz poboljšanje kadrovske politike, a i poduzetnici i gospodarstvenici s obučenijim inženjerima koje će zapošljavati.
Kakav je na ova tri fakulteta sustav provjere znanja?
- Na našim stranicama imate informacije o nastavnim planovima i programima sva tri studija i svih ciklusa čiji su sastavni dijelovi silabusi svakog pojedinom predmeta sa svim karakteristikama i osnovnim informacijama, pa tako i načina provjere znanja, ili kroz usmene, pismene ispite, seminarske i praktične radove koji povezuju, kako već rekoh i teoriju i praksu.
Kako poštovana dekanice, zanima nas vaše stajalište, obrazovanje prilagoditi vremenu i zašto je to iz kojekakvih razloga na našim prostorima jako sporo?
- Da bih mogla odgovoriti na ovo pitanje moram naglasiti da dužnost dekanice i mojih suradnika, kolega prodekana zahtjeva detaljnu i objektivnu analizu cjelokupnog stanja na našem Fakultetu u ovom vrlo izazovnom vremenu i okruženju. Kako obrazovanje prilagoditi vremenu i jesmo li u tome spori mogu govoriti samo s pozicije vodstva ovoga Fakulteta, njegove uloge unutar Sveučilišta, ali i šire zajednice, kako u obrazovnom, tako i u znanstveno-istraživačkom i stručnom području. Vođeni analizom Fakulteta putem koncepta samovrjednovanja i preporukama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ove zadnje evaluacije koja je nedavno provedena na Sveučilištu prema Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja, osnovne aktivnosti koje bi mogle doprinijeti razvoju i boljem pozicioniranju Fakulteta I njegovoj prilagodbi suvremenom vremenu odnose se na
podizanje kvalitete organizacije, praćenja i razvoja nastavnog procesa na svim ciklusima i svim studijima, koje moramo osuvremeniti i prilagoditi mogućnostima i interesima studenata, ali i potrebama poslodavaca, uz stalnu usporedbu sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama. Na to nas obvezuje i Pravilnik o postupku donošenja i evaluacije studijskih programa na Sveučilištu. Posebnu pažnju posvećujemo organizaciji i ponudi izbornih kolegija, što nam se pokazalo kao dobra prilika uvesti nešto što je ''in'' u tehnici, nešto što traže tvrtke, jer imamo i cijeli niz stručnjaka iz prakse koji predaju kroz laboratorijske vježbe ili
mentoriraju stručnu praksu u firmama s kojima imamo sporazume za provedbu stručne prakse.
U javnom se diskursu nerijetko stječe dojam kako među generacijom Z opada interes za akademskim obrazovanjem. Kako su Vaša iskustva?
- U pravu ste da opada interes za akademskim zvanjem, ali mladi ljudi su ipak prvi u nizu koji prihvaćaju promjene i nove stvari. Zato nimalo ne sumnjam da će se opet među njima naći oni koji će biti željni znanja I napretka. Iako se susrećemo s problemima u radu, prvenstveno nedostatkom takvih mladih ljudi koji su izvrsni da bi nastavili edukaciju i istraživanja na svojim studijima, tj, povećanjem i usavršavanjem vlastitih kadrova, smanjenog broja studenata, mi radimo da prevaziđemo takve probleme mijenjajući nastavne planove i programe, uvođenjem mladih istraživača u znanstvene projekte i slanje kadra kroz sustav mobilnosti preko ureda za
međunarodnu suradnju vani u inozemstvo. Moram malo biti i kritična, želim sa svojim kolegama iz uprave prekinuti tendenciju odlaska nastavnika kroz mobilnost samo radi odlaska nego trebamo kroz takve odlaske konkretizirati suradnju sa srodnim fakultetima iz EU rezultat čega će biti objavljivanje radova I rezultata istraživanja u časopisima ili povezivanja na zajedničkim projektima, a ne da se to pretvara u znanstveni turizam kako ga već neki nazivaju. Istina mladi žele uživati i treba koristiti svaku priliku za odlazak u razvijeni svijet gdje će se upoznati za najnovijim tehnologijama i trendovima u razvoju.
Pogrešno je svakako razmišljati da s krajem školovanja završava učenje. U budućnosti žele li Vaši završeni studenti ostati u znanosti kod nas ili je izgledno s adresom u inozemstvu.
- Mislim da sam vam već nagovijestila odgovor i na ovo pitanje. Mladima treba dati priliku da se obrazuju i razmijene iskustva sa sličnim i srodnim fakultetima i studijima koje pohađaju i da na taj način usporede što dobiju studiranjem ovdje sa onim na prestižnim fakultetima iz svijeta. To je najbolji način kako ''izmjeriti'' svoje stečeno znanje, steći zasluženo samopouzdanje u dijalogu s drugima iz svoje struke.
Među generacijom Z, pak, postoji velika razlika kada je posrijedi vrednovanje visokog obrazovanja posebice s prodorom umjetne inteligencije u svakodnevnicu.
- Promjene koje je donio digitalni svijet ne ogledaju se samo u tehničkoj osposobljenosti mladih, nego i u načinu na koji oni komuniciraju, obrazuju se, zabavljaju, informiraju i oblikuju svoj identitet. Društvene mreže postale su centralni proctor, njihova svakodnevica, mjesto na kojem se gradi i izražava identitet, uspostavlja društveni kontakt, traži proizvod i usluga. Paralelno s time umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u njihove živote kroz alate poput ChatGPT-a, AI prevoditelja i personaliziranih preporuka na streaming platformama, dok pametni telefoni predstavljaju glavni uređaj putem kojeg se obavljaju gotovo sve digitalne aktivnosti. Iako se Generacija Z često opisuje kao iznimno digitalno kompetentna, potrebno je istaknuti da digitalna pismenost obuhvaća mnogo više od tehničkog znanja. Generacija Z, unatoč vještini korištenja tehnologije, i dalje ima značajnih izazova i probleme. Pojave poput emocionalnog umora, straha od propuštanja, smanjenje koncentracije i ovisnosti o društvenim mrežama sve češće obilježava njihov odnos prema tehnologiji.S druge strane postoje i pozitivni aspekti koje tehnologija donosi ovoj generaciji. Već sam spomenula da ona mladima omogućuje brži pristup obrazovnim sadržajima, razvoj kreativnosti, umrežavanje na globalnoj razini te aktivno sudjelovanje u društvenim i političkim procesima.
Primjerice diploma je u zemljama poput Švicarske tek naznaka nečijih korisnih vještina, ali potrebno je neprestano dokazivanje, ovisno o radnom mjestu na koje se prijavljuješ. Kako stvari stoje kod nas?
- U pravu ste kažete da se završeni student nakon završetka studija tek trebaju dokazivati na svom radnom mjestu. I kod nas je tako. Zbog sve bržih promjena i nesigurnijih radnih mjesta potrebno je praćenje novih tehnologija. Kako to riješiti? Potrebno je stjecati dodatne kompetencije i usavršavati se pri novom zaposlenju ili zbog zadržavanja zaposlenja, a to stvara potrebu prilagođavanja naših obrazovnih programa za cjeloživotno obrazovanje zainteresiranih za dodatne kvalifikacije, zbog čega bi trebalo prilagoditi studije (zadržati ih u istom obliku uz određenu modernizaciju njihovih planova i programa ili ih prilagoditi potrebama cjeloživotnog
obrazovanja) ili organizirati kraće specijalističke tečajeve i seminare za podučavanje novim metodama i tehnikama.
Na čemu se sustav obrazovanja na FSRE temelji?
Sustav obrazovanja se temelji između ostalog već spomenutog i na analizi opterećenosti nastavnog i nenastavnog osoblja. To je „živ proces“ podložan stalnim promjenama, pravimo preraspodjelu osoblja kako bi se ujednačila opterećenost, sagledavamo potrebe za novim nastavnim kadrom i asistentima tamo gdje je najpotrebnije. Bez kvalitetnog kadra nema ni pravih temelja obrazovanja. Okrećemo se vlastitim ljudskim i drugim potencijalima, pri čemu je usavršavanje i napredovanje obvezujuće prema zakonskim odredbama o ispunjavanju uvjeta za stjecanja akademskih zvanja. Kako ne postoji Zakon o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti na
razini županija, probleme napredovanja mlađih kadrova rješavamo u suradnji s Uredom za međunarodnu suradnju SUM, njihovim stipendiranjem, poticanjem i pomaganjem u pronalasku institucija i organizacija za takve aktivnosti. Također, pojačavamo povezanost znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti naših nastavnika i asistenata sa gospodarstvom u okruženju, ali i sa njihovim stručnim i obrazovanim kadrovima, koji već predaju na brojnim kolegijima.
Je li manje predavanja, a više samostalnog i praktičnog rada? Je li važan tehnološki napredak i
primjenjivost?
- Već sam spominjala više puta povezanost teorijskih znanja sa praktičnim rješavanjem problema. Najvažnije je kod budućeg inženjera probuditi i stvoriti takve vještine inženjerskog razmišljanja, osamostaljivanja u donošenju ključnih odluka, ali i bez timskog rada i suradnje sa kolegama iz drugih oblasti nema kvalitetnog inženjera.
Što nam možete kazati o aktualnim projektima triju fakulteta? Projekti fakulteta
- FSRE je jedan od vodećih unutar Sum-a sa brojem stručnih, razvojnih i znanstvenih projekata. Posebno sam ponosna što sam sa svojim suradnicima potakla rad na znanstvenim projektima. Fakultet iza sebe ima nekoliko uspješno zavrešnih Erasmus projekata, kao što su Jačanje kapaciteta za obrazovanje, Razvoj izvanrednih studija i kratkih ciklusa u visokom obrazovanju, trenutno aktualne pod nazivom Novi sistem energetskih kompetencija i tehnologija za reformu plana i programa sistema energetske stabilnosti WB, Promicanje inovacija i digitalne transformacije u sustavnom razvoju projekata i inovacijama, Cybersecurity360 strateški okvir i
operativni sustav pod vodstvom FSRE koji je integrirao najmodernije pristupe za: Sveobuhvatnu prevenciju i otkrivanje – to je sustav, razvijen i testiran u laboratorijima Fakulteta, sustav koji kontinuirano nadzire mreže i prepoznaje najmanje anomalije izvana ili iznutra prije nego što dođe do eskalacije i Proaktivnu zaštitu uz umjetnu inteligenciju - Ključna inovacija sustava je korištenje umjetne inteligencije za prediktivnu analitiku i proaktivnu obranu. Algoritmi strojnog učenja otkrivaju obrasce potencijalnih napada, predviđaju prijetnje i omogućuju da se sigurnosne mjere primijene prije nego što napad dosegne cilj. Na taj način Fakultet uvodi novu razinu zaštite, kombinirajući domaću stručnost i globalne trendove u kibernetičkoj sigurnosti. Nastavna, ali i znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost na našem Fakultetu sve se više oslanja na raspoloživu informatičku infrastrukturu, kao i na laboratorijsku i računalnu opremu u našim laboratorijima, koja treba biti dostupna nastavnicima i asistentima, ali i studentima određenih kolegija. Osnovali smo nekoliko važnih Laboratorija: za ispitivanje konstrukcija i analizu proizvoda, za zavarivanje i korištenje metoda bez razaranja, za primijenjeno računarstvo i sigurnost informacijskih sustava, stvorene pretpostavke za nove: laboratorij za „HVAC“ (engl. Heating, Ventilation and Air Conditioning) sustave i za obnovljive izvore energije. Sve su to aktivnosti koji su rezultat naših znanstvenih, stručnih i EU razvojnih projekata koje vode vrlo vrijedni djelatnici fakulteta s naglaskom da njihov cilj budu istraživanja koja pomažu ispunjavanju uvjeta za polaganje ispita na doktorskim studijima, istraživanjima na suvremenoj opremi i napredovanju našeg mlađeg kadra. Dakle, Fakultet zadržava ulogu inicijatora tehnoloških promjena i prilagodbe potrebama iz gospodarstva. Radimo na zadržavanju i proširenju partnerstava sa drugim institucijama, visokoobrazovnim, gospodarskim i javnim, kako sa onima u Bosni i Hercegovini, tako i s onima iz Republike Hrvatske. Naglašavam vrlo važna partnerstva sa srodnim i vodećim fakultetima sličnog profila obrazovanja prvostupnika, magistara inženjera, kao što su FER ZG, FESB Split, FERIT Osijek, Strojarski fakultet Slavonski Brod, Tehnički fakultet Rijeka, Fakultet za strojarstvo Maribor iz Slovenija. Mislim da to ne treba više komentirati. To su vodeće visokoobrazovne institucije sa vodećim stručnjacima koja su i opremljena sa najboljom opremom za istraživanja. Naglašavam i suradnje i sa Fakultetima iz Bosne i Hercegovine kao i sa vodećim tvrtkama iz našeg okruženja u području obrade metala, plastike i proizvodne tehnologije, IT sektora i računalne sigurnosti koje imaju veliki interes za razvitak i modernizaciju nastavnih planova i programa i kroz zapošljavanje naših studenata.
Društveni život studenata FSRE (akcije darivanja krvi, sudjelovanje na Mašinijadi u Budvi, bolid formule 1)
- Naš fakultet je oduvijek bio poznat po tzv. Mašinijadi koja se na organizira na ovim prostorima i naši su studenti tradicionalno donosili najbolje uspjehe i najveće nagrade sa tih studentskih natjecanja i u znanju i u sportu. Akcije darivanja krvi uvijek su zapaženo promovirane i uspješno provođene u prostorijama fakulteta sa većim odzivom i djelatnika, a posebno studenata. Mogu navesti neka vrlo humana iskustva od strane odjela za transfuziju kad bi se obratili za pomoć za krv nekom od naših djelatnika koji su morali na operaciju da imaju poseban tretman kad je u pitanju osiguravanje dodatnih doza krvi. Posebno moram istaknuti studentski projekt FSRacing Team-najveći studentski projekt u području motornih sportova i studentskih inovacija u Europi. FSRacing tim, osnovan od strane studenata strojarstva i računarstva, službeno je započeo 2012. godine za natjecanje "Formula Student" i najstariji je projekt takve vrste u Bosni i Hercegovini. Natjecanje "Formula Student" poznato je diljem svijeta. Studenstki tim je dosad samostalno osmislio, dizajnirao, izgradio i marketinški razvio dva bolida s uspješnim rezultatima. Trenutačno naši studenti rade na izradi još modernijeg Formula Student bolida s kojim planiraju sudjelovati na natjecanjima diljem Europe. Osnovni cilj ovog projekta je promicanje razvoja karijere i izvrsnosti u inženjerstvu, te pružanje praktične obuke studentima u području dizajna i proizvodnje komponenata za autoindustrijsko inženjerstvo.
Često se čuju teze kako će sve preuzeti umjetna inteligencija, ali vjerojatno to nije istina. Uvijek će biti potrebni oni koji znaju upravljati takvim sustavima i usmjeriti ih da budu korisni. Novi su izazovi, ali i prilike, posebice za mlade ljude, da se iskažu u tom području.
- Novije generacije studenata možemo nazvati digitalno oblikovane generacije, pokazuje izrazitu povezanost s tehnologijom u svim aspektima života počevši od obrazovanja i komunikacije do zabave i drugih različitih životnih odluka. Tehnologija nije samo sredstvo, već i dio njihova identiteta i svakodnevice. Najčešće korišteni uređaj je pametni telefon ili mobitel, to je glavni glavni alat za komunikaciju, informiranje i pristup multimedijalnim sadržajima. Društvene mreže, posebice Instagram, TikTok i YouTube, predstavljaju ključne kanale. Uz njih, sve veću ulogu ima umjetna inteligencija i aplikacije temeljene na algoritmima, što potvrđuje njihovu spremnost na usvajanje i isprobavanje novih tehnologija i njihovih funkcionalnosti. Iako mnogi tehnologiju percipiraju pozitivno i naglašavaju njezinu korisnost, postoje razmišljanja koja ukazuju i na određenu svijest o mogućim negativnim posljedicama prekomjerne digitalne izloženosti. Pojave poput ovisnosti, smanjenog kritičkog promišljanja ili emocionalnog umora ukazuju na potrebu za razvojem digitalne i medijske pismenosti te za promicanjem odgovornog korištenja tehnologije.
Zanima nas Vaš komentar?
- Moje mišljenje jeste da je tehnologija ključan alat za osobni razvoj, društveno povezivanje i oblikovanje svakodnevnih iskustava, ali i da s modernom tehnologijom rastu i neki izazovi. Stoga smatram da je preporuka za obrazovne institucije, poslovni sektor i društvo u cjelini nužno razvijanje strategije koje će omogućiti mladima da tehnologiju koriste svjesno, odgovorno i s naglaskom na očuvanje dobrobiti.
Poruka brucošima i svim studentima na početku nove akademske godine?
- Moj savjet brucošima i svim studentima, kao i srednjoškolcima završnih godina koji će se narednih godina upisati na naš Fakultet i one koje zanima tehnika, da učeći napreduju i stječu univerzalna, ali i specifična inženjerska umijeća koja će im olakšati životni standard, ali pomoći i društvu u cjelini. Za njihovu informaciju naši završeni inženjeri zaposle se u vrlo kratkom vremenu nakon školovanja, te vremenom kroz aktivno i uspješno cjeloživotno usavršavanje imaju priliku postati dijelom inovativne i kreativne društvene elite, koja svojim znanjem kreira nove vrijednosti u gospodarstvu i društvu u cjelini. To nije prazna priča, vodeći ljudi svih tvrtki u okruženju jesu naši bivši studenti, alumni koji se u zadnje vrijeme sami nude za donacije i sponzorstva za brojne aktivnosti na fakultetu jer žele biti i društveno odgovorni ljudi. Možda ste mogli vidjeti da zahvaljujući takvim donacijama obnavljamo zgradu, možda za neke skromno, ali nama djelatnicima i našim studentima puno znači da smo u staru zgradu uveli lift za invalidne
studente i djelatnike, uljepšavamo i obnovljamo prizemni dio zgrade i nekoliko učionica koje smo opremili najnovijom opremom i računalima. Brucošima želim dobrodošlicu na fakultet, svima uspješno studiranje, da se ne boje izazova i malo žrtve koja će se zasigurno dugoročno isplatiti. Najljepše životno doba, svatko tko je studirao jeste studentsko doba, uključujte se i u druge aktivnosti, sportske, glazbene jer imamo vrlo nadarene studente koji će vas uključiti u svoje društvo vrlo rado.
Na kraju zahvaljujem vama i vašem radiu Panorama na interesu za ono što radimo na fakultetu i mogućnosti da se i na ovaj način prezentiramo.
Otvori KEKS Pay
