Američka carinska politika imat će, ako nastavi ovakvim tempom, iznimno negativne utjecaje na gospodarstva svojih najbližih strateških partnera, odnosno Europske unije, a posredno i na ekonomiju Bosne i Hercegovine koja se našla na udaru izravnih carina od 35 posto, a koje bi trebale stupiti na snagu tri mjeseca nakon uvođenja, odnosno 9. srpnja, ali i onih posrednih koje su ovoga tjedna uvedene na čelik i aluminij, piše Večernji list BiH.
Sjedinjene Države uvele su carine od 50 posto na uvoz čelika i aluminija, riječ je o industrijskim proizvodima koji stvaraju nove vrijednosti, a Večernji list imao je uvid u analizu domaćih institucija koje na jasan način progovaraju o iznimnom nerazmjeru i šteti koju će carinska politika SAD-a imati za Bosnu i Hercegovinu. Analiza također upućuje i na zaključak da SAD jednostavno nije imao razloga drastično dizati carine BiH kada je odnos prosječnih carina do sada išao tek nešto malo više u korist BiH, no, isto tako, BiH je zemlja koja je, pokazuju informacije, zapravo više uvozila iz SAD-a nego obratno te, u skladu s analizom u koju smo imali uvid, imala deficit.
Prosječne stope
BiH ima četiri stope koje prevladavaju, i to 0%, 5%, 10% i 15%. Na određeni broj poljoprivrednih proizvoda primjenjuje se složena carinska stopa, pa je i postotni ekvivalent na te proizvode nešto viši. Prema podacima WTO, prosječna carinska stopa BiH u 2023. godini iznosila je 6,2%. Prosječna carina SAD-a u istoj godini na sve proizvode iznosila je 3,4%.
No, prosječna stopa BiH na industrijske proizvode, kao nositelje stvaranja nove vrijednosti, iznosila je 5,73%, a prosječna stopa SAD-a na iste proizvode iznosila je 5,22%, što je tek za 0,5% niže od prosječne stope u BiH. Sada se pak BiH nalazi na dvostrukom udaru, od SAD-a će dobiti carine od 50 posto na čelik i aluminij, što su industrijski proizvodi, dok će carine BiH i dalje ostati na razini od 5,73 posto. Nadalje, ako ne bude promjena, za nešto više od mjesec dana čeka nas carina od 35 posto za sve proizvode. Podsjećamo, predsjednik SAD-a je 2. travnja 2025. godine objavio da SAD uvodi recipročne carine za uvoz iz oko 90 država svijeta. Također je rekao da su nove carine uvedene američkim trgovinskim partnerima "recipročne" i da odražavaju trgovinske barijere koje te države postavljaju na američku robu. Tjedan dana poslije, 9. travnja 2025., predsjednik SAD-a objavio je tromjesečnu stanku (90 dana) za sve države s iznimkom Kine.
Za to vrijeme za sve ostale zemlje koje su na listi recipročnih carina primjenjuje se univerzalna stopa od 10%. U više navrata je ponovljeno da jedinstvena stopa carina od 10% ostaje na snazi za sve države, bez obzira na to hoće li se postići neki dogovor ili ne. Dakle, za pretpostaviti je kako je trenutačno carina za proizvode iz BiH 10 posto, što je znatno više od prosječne carine koju ima BiH. I ovakvo rješenje bilo bi loše za BiH, dok bi uvođenje carina od 35 posto, koje bi uskoro mogle stupiti na snagu, donijelo još snažniji udar.
Za to vrijeme u SAD-u traje sudsko prepucavanje. Prvo je Sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku proglasio nezakonitima gotovo sve carine koje je Trump uveo, pozivajući se na Zakon o izvanrednim ovlastima. No, odmah nakon toga Vlada se obratila Prizivnom sudu u Washingtonu koji je istog dana (privremeno) poništio odluku newyorškog suda. Navedeni sud ponovno razmatra slučaj, a sve strane imaju rok do 9. lipnja podnijeti dodatna očitovanja.
Istodobno, unutar američke administracije imaju i svojevrsni plan B prema kojemu bi prvi korak bio uvođenje privremene carine od 15 posto na razdoblje od 150 dana, a potom bi uslijedile ciljanije mjere na temelju zasebne klauzule. Dakle, ponovno znatno više od bh. carina.
Neizravni utjecaj
U konačnici, ako zažive carine, BiH će najveću štetu imati kroz neizravan utjecaj s obzirom na to da većinu svoje vanjske trgovinske i poslovnih aktivnosti obavlja sa zemljama Europske unije, a svaki poremećaj na tržištu EU-a posredno će imati odjeka i na bh. gospodarstvo.
Poduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Europske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme, navedeno je nedavno iz Vanjskotrgovinske komore BiH. To će, dodali su tada, ovisiti o odgovoru EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju izravno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište.
Naime, ako kupci bosanskohercegovačkih proizvoda iz EU-a budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i potražnju za proizvodima bh. poduzeća. Otkriveno je i ovom prilikom tko bi mogao imati najveće štete u BiH. Tako se ističe kako bi u slučaju stupanja na snagu carina najveće posljedice bile za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan dio proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU-a. Kao rezultat pojavit će se negativne posljedice na zaposlenost u BiH, odnosno produktivnost poduzeća, a onda će uslijediti rast troškova poslovanja. Shodno navedenom, postoji i realna opasnost da ponovno dođe od osnaživanja inflacijskih udara koje će posebno osjetiti građani BiH s nižim osobnim primanjima.
Otvori KEKS Pay
