I u 2026. građane BiH prate novi izazovi. Nakon teške zime stiže još neizvjesnije proljeće. Rast cijena se nastavlja, a iako ekonomske prognoze upućuju na sporiju inflaciju u odnosu na prethodne godine, to ne znači da će svakodnevni život biti jeftiniji. Građani već mjesecima osjećaju posljedice poskupljenja osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja. Kućni proračuni su, kako upozoravaju udruge potrošača, dovedeni do ruba izdržljivosti, dok konkretne mjere vlasti i dalje izostaju. Svakodnevna poskupljenja brišu i ono malo financijske sigurnosti koju su građani imali.

Tržište hrane u BiH

BiH se 2026. suočava s nastavkom rasta ili stagnacije visokih cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda unatoč povoljnijim globalnim pokazateljima. Strukturni problemi, ovisnost o uvozu i učinci inflacije ostaju ključni čimbenici koji oblikuju tržište, piše portal Večernjeg lista BiH. Sve dok ne budu donesene sustavne reforme i podrška domaćoj poljoprivredi, građani će i dalje osjećati pritisak sve većih troškova hrane.

Dok globalne cijene hrane pokazuju znakove stabilizacije ili čak pada, potrošači u Bosni i Hercegovini sve češće osjećaju upravo suprotan trend na domaćem tržištu. Iako su neki pokazatelji u svijetu povoljni, stvarnost za bh. građane ostaje izazovna - cijene osnovnih životnih namirnica i poljoprivrednih proizvoda i dalje rastu ili ostaju na povišenim razinama. Prema podacima Ujedinjenih naroda (FAO), globalni indeks cijena hrane u siječnju 2026. pao je za 0,6% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši najnižu razinu u više od 12 mjeseci, piše Večernji.ba. Takav trend upućuje na moguće olakšanje troškova za potrošače diljem svijeta. Međutim, takav pad nije imao značajan utjecaj na tržište hrane u BiH.

Kraj mjere u Federaciji BiH

Zaključane cijene odlaze u povijest: Hoće li građani već od ožujka plaćati skuplju hranu?

Najnovije Izvješće FAO-a

Cijene hrane u svijetu pale, a što se događa u Bosni i Hercegovini?

Udruge potrošača ističu da su cijene voća i povrća osobito visoke, s primjerima kao što je cijena špinata koja se kreće između 8 i 10 KM - gotovo jednako kao cijena kilograma mesa. Statistički podaci potvrđuju da je inflacija u BiH zabilježila rast troškova potrošačkih proizvoda, pri čemu su hrana i bezalkoholna pića glavni pokretači tog rasta. U studenome 2025. cijene prehrambenih proizvoda porasle su više od 6,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rast cijena značajno utječe na način na koji kućanstva troše novac, prisiljavajući mnoge da mijenjaju prehrambene navike, odustaju od nekih proizvoda ili kupuju jeftinije alternative.

Problem uvoza

Analitičari ističu da BiH bilježi dugoročne izazove u agrarnom sektoru. Zemlja je veliki uvoznik hrane, a domaća poljoprivreda često ne može zadovoljiti potražnju, što znači da promjene globalnih cijena teško dopiru do lokalnog tržišta. Slaba produktivnost, nedostatak ulaganja u modernu proizvodnju, loša infrastruktura i visoki troškovi energije dodatno otežavaju situaciju. Stručnjaci upozoravaju da će ovisnost o uvozu hrane i nedostatak poticaja za domaće proizvođače i dalje utjecati na cijene, posebno ako domaće vlasti ne poduzmu ključne reforme kako bi povećale učinkovitost i konkurentnost sektora. Ni klimatske promjene ne idu u prilog. Kiša koja danima pada onemogućava poljoprivrednicima strojevima ući na njive, što bi mogao biti dodatni problem. Repromaterijal je sve skuplji. Neodrživo stanje gasi farme, a sve će u konačnici platiti građani.

tržište nekretnina

Cijene stanova rastu, ali i najamnine. Je li u BiH isplativije podići kredit ili plaćati najam?

Sve skuplji život

Rat i inflacija prazne novčanike: Cijene hrane u Rusiji skočile i do 41 posto, građani posežu za ušteđevinom

Uvoz voća, povrća i mesa sumnjive kvalitete uništava domaću proizvodnju. Predsjednik Udruge svinjara Mišo Maljčić preporučio je potrošačima da se okrenu kupnji domaćeg mesa koje je sigurno u roku. - Nažalost, naši potrošači ne prate kvalitetu mesa, već samo cijenu - rekao je ranije za Srnu Maljčić. Naveo je kako domaći uzgajivači proizvedu svega 30% svinjskog mesa nužnog za potrebe RS-a te smatra da se trgovci trebaju obavezati na prodaju domaćeg mesa koje će biti jasno obilježeno, a potrošači birati žele li kupiti domaće ili uvozno. - Pojedine trgovine preuzele su dominaciju i ne zanima ih ništa osim profita.

Trenutačno se kod nas prodaju tovne svinje od 2 do 2,30 KM po kilogramu plus PDV. Najžalosnije je što potrošači nisu osjetili to naše spuštanje cijena jer su one ostale iste i kada je tovljenik bio blizu 4 KM. Te trgovine sada imaju dodatni profit - konstatirao je Maljčić. Naveo je da se to ne događa samo sa svinjskim mesom već i s voćem jer domaći voćari prodaju jabuku za oko 0,50 KM po kilogramu, a u trgovinama je nemoguće kupiti kilogram jabuka ispod 2,50 KM. Kada je riječ o uvozu, Maljčić je rekao kako je, nakon obustave Kine da uvozi meso iz EU-a, došlo do prekomjernog uvoza u BiH te da sada postoje veliki viškovi, a i sumnjive su kvalitete.

Ovo je točan iznos koji vam treba da preživite 6 mjeseci bez posla u Hrvatskoj