U javnu raspravu o izmjenama Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine koje se tiču načina biranja članova državnog vrha uključio se državni ministar pravosuđa Davor Bunoza. On je jasno istaknuo da je Ustavni sud BiH, po apelaciji nekadašnjeg visokog dužnosnika Bariše Čolaka, vrlo jasno naglasio kako prestanak prakse preglasavanja Hrvata predstavlja jasan stav najviše sudske institucije u državi, piše Večernji list BiH.
Kao dokaz te tvrdnje Bunoza je na svom profilu na društvenoj mreži X podijelio presliku točke 40. odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U:3/17, u kojoj se to eksplicitno potvrđuje. "Opće načelo demokracije - da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike je jedan od razloga zbog čega je Ustavni sud BiH utvrdio da predloženim Izbornim zakonom iz 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkoga naroda. Pojedini mediji nastojali su prikazati da ovo opće načelo demokracije nije stav Ustavnog suda BiH, nego stav aplikanta. Ta tvrdnja nije točna", naveo je Bunoza na svom X profilu. Taj njegov stav dodatno je objašnjen u samoj odluci Ustavnog suda BiH. U točki 40. odluke U:3/17 Sud upravo to ističe.
Sud u političkoj areni
"Ustavni sud podsjeća na to da je u skladu s člankom 31. Pravila Ustavnog suda određen opseg odlučivanja Ustavnog suda prema kojemu se ispitaju samo oni navodi koji su izneseni u zahtjevu. S obzirom na to da članak 1. Prijedloga zakona, kojim se mijenja članak 8.1. Izbornog zakona, ne predstavlja provedbu navedene presude Europskog suda, odnosno ne rješava problem diskriminirajućih odredbi o kandidiranju za člana Predsjedništva i da rješenje tog pitanja treba tek uslijediti nakon ustavnih promjena, a da se spornim prijedlogom rješavaju neka druga pitanja, ne može se govoriti o nastupanju štetnih posljedica za BiH, pa tako i za Bošnjake kao jedan od njezinih konstitutivnih naroda, a što bi rezultiralo povredom vitalnog interesa, kako tvrde podnositelji izjave. Najzad, predloženo rješenje, slijedeći načela iz Ustava BiH i Izbornog zakona te opće načelo demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, na drugačiji način regulira samo proceduru izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, ali prema kojemu se iz Federacije BiH za članove Predsjedništva BiH i dalje biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat", navodi se u točki 40. U isto vrijeme u javnu političku raspravu uključila se i predsjednica Ustavnog suda BiH Seada Palavrić, i to upravo u trenutku kada se prijedlog Izbornog zakona BiH koji je predložio HDZ BiH nalazi u proceduri Parlamenta BiH. Riječ je o gotovo identičnom prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je već godinama u optjecaju, a kojim se nastoji osigurati da izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude zaštićen od mogućnosti preglasavanja od Bošnjaka. Prema ovom prijedlogu, uz većinu glasova u Federaciji BiH kao jedinstvenoj izbornoj jedinici, uvodi se i zahtjev za većinom glasova u većinski hrvatskim županijama.
Najava preglasavanja
Time se želi osigurati legitimno predstavljanje hrvatskog naroda u državnom vrhu, s naglaskom na ravnopravnost konstitutivnih naroda, što je pitanje koje izaziva brojne kontroverze i duboke političke podjele u zemlji. Unatoč jasnim stavovima Ustavnog suda i naporima da se osigura pravičniji izborni proces, bošnjačke političke stranke zasad odbijaju prestati s praksom preglasavanja hrvatskog naroda, što se, prema najavama, može očekivati i na izborima 2026. godine. Ova praksa dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima i ugrožava načela demokracije i jednakopravnosti koja su temelj Bosne i Hercegovine.
Političke tenzije zbog ovog pitanja i dalje rastu, a mnogi analitičari upozoravaju da će nemogućnost dogovora i promjena doprinijeti dodatnoj političkoj nestabilnosti u zemlji. Ova tema izaziva žestoke polemike u političkoj javnosti s obzirom na to da je riječ o osjetljivom pitanju ravnopravnosti konstitutivnih naroda i njihova legitimnog političkog predstavljanja u najvišim državnim institucijama. Stav Ustavnog suda BiH kroz odluku U:3/17 i izjave relevantnih aktera, poput ministra pravosuđa Davora Bunoze, dodatno su objasnili pravni okvir i osnovu na kojoj se donose odluke o izmjenama Izbornog zakona. Rasprava o izmjenama Izbornog zakona BiH stoga ostaje jedna od najvažnijih tema političkog dijaloga u zemlji jer njome se utvrđuju temelji, a to je konstitutivnost i demokratsko predstavljanje triju naroda.
