Ljeto, roštilj i sladoled gotovo su nerazdvojni. Međutim, ukusne poslastice na plus 40 mogu biti itekako problematične. Ekipa Večernjaka razgovarala je sa zdravstvenim djelatnicima iz gotovo svih bolničkih centara u BiH koji nam kažu da je problema s trovanjem bilo više nego inače.
- Na jednom turniru ćevapi su napravili problem, došlo je od odmrzavanja i zamrzavanja hrane - kazao nam je jedan od sugovornika te zamolio bolje kontrole događaja na koje dolazi brojna publika, a gdje lako može doći do ovakvih incidenata koji mogu prerasti u ozbiljnu zdravstvenu krizu. U konkretnim slučajevima rezultati nedavnih inspekcijskih kontrola u Banjoj Luci pokazuju da omiljeno ljetno osvježenje ne mora uvijek biti i bezbrižan izbor. Naime, od 13 uzoraka sladoleda uzetih tijekom lipnja, čak šest nije bilo zdravstveno ispravno.
Među najrizičnijima su…
Zbog utvrđenih nepravilnosti Gradska inspekcija za hranu izdala je devet prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 9900 KM. Sve o čemu pričamo otvara pitanje sigurnosti hrane tijekom ljetnih mjeseci. Visoke temperature stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija, pa i najmanji propust može dovesti do zdravstvenih problema. Mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu i povišena tjelesna temperatura među najčešćim su simptomima trovanja hranom, a mogu se pojaviti već nekoliko sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Uz sladoled, koji zahtijeva poseban oprez, među najrizičnijima su meso i mesne prerađevine, osobito piletina, koja može sadržavati bakterije poput salmonele i kampilobaktera.
Problem može nastati i kada se pečeno meso nakon pripreme satima drži na sobnoj temperaturi, što je čest slučaj tijekom druženja na otvorenom i roštiljanja. Ni jela pripremljena od jaja, poput majoneze, kremastih umaka ili kolača, nisu bez rizika ako se ne čuvaju u hladnjaku. Isto vrijedi i za mlijeko, sireve, jogurte i ostale mliječne proizvode, kod kojih prekid hladnog lanca omogućuje brzo razmnožavanje bakterija. Posebnu pozornost treba posvetiti i ribi te morskim plodovima, koji se na visokim temperaturama vrlo brzo kvare, ali i narezanom voću te gotovim salatama koje se često smatraju potpuno sigurnima, iako nakon rezanja postaju osjetljivije na razvoj bakterija. Stručnjaci savjetuju da se lako kvarljive namirnice ne ostavljaju na sobnoj temperaturi dulje od dva sata, a tijekom velikih vrućina ni dulje od jednog sata. Osim pravilnog čuvanja hrane, važni su redovito pranje ruku, odvajanje sirove od gotove hrane te održavanje higijene kuhinjskih površina i pribora. Tijekom ljeta najbolje je pripremati svježe obroke i koristiti kvalitetne namirnice koje će se odmah termički obraditi.
Bolest prljavih ruku
Podsjetimo, jedna od najčešćih opasnosti tijekom ljetnih mjeseci je salmoneloza, čiji se simptomi najčešće javljaju između 12 i 72 sata nakon konzumacije zaražene hrane. Kod većine ljudi bolest prođe za nekoliko dana, no mala djeca, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta trebaju se javiti liječniku ako se pojave visoka temperatura, krv u stolici ili znakovi dehidracije. Salmonela se najčešće prenosi prljavim rukama i kontaminiranom hranom, zbog čega se često naziva i "bolešću prljavih ruku". Upravo zato, uz rashlađen napitak i kuglicu sladoleda, tijekom ljeta vrijedi zapamtiti da su pravilno čuvanje hrane i dobra higijena najbolja zaštita od neugodnih ljetnih trovanja.
Otvori KEKS Pay
