Toplinski val i suša dodatno su pogoršali ionako tešku situaciju u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini, a posljedice, upozoravaju poljoprivrednici, mogle bi se osjetiti i na tržištu hrane. Predsjednik Skupštine Udruge poljoprivrednika Republike Srpske, Mišo Maljčić, upozorio je da ako se proizvodnja mesa u Europskoj uniji nastavi smanjivati, cijene mesa mogle bi biti višestruko veće.
"Dakle, meso će poskupjeti dva do tri puta", rekao je Maljčić u Novom danu na N1.
Istovremeno, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, Nedžad Bićo, upozorio je da se domaća proizvodnja već bori za opstanak zbog uvoza i, kako je naveo, nelojalne konkurencije.
Kukuruz gotovo potpuno uništen
Maljčić je govorio o situaciji u Republici Srpskoj, navodeći da je suša uzrokovala veliko isušivanje zemljišta, posebno ističući kukuruz kao jednu od najvažnijih ratarskih kultura za stočarstvo.
Prema njegovim riječima, kukuruz je već došao u fazu u kojoj je njegov biološki rast zaustavljen. „Međutim, 90% je potpuno osušeno i mislim da su dani uzgoja kukuruza prošli“, rekao je Maljčić. Dodao je da će to imati snažan utjecaj na stočarstvo, koje je već pod pritiskom zbog uvoza i, kako je rekao, vrlo niskih cijena mesa na domaćem tržištu.
„Imamo viškove. Ljudi jednostavno ne znaju što učiniti i od čega živjeti“, rekao je Maljčić.
Bićo je situaciju u poljoprivredi ocijenio kao „gotovo kritičnu“. Naveo je da već postoji nedostatak vlage, da biljke bore s visokim temperaturama, dok u stočarstvu stoka pati od toplinskog udara, uz smanjenu proizvodnju mlijeka i drugih proizvoda.
„Meso će biti luksuz“
Maljčić smatra da će smanjenje proizvodnje u Europskoj uniji izravno utjecati na Bosnu i Hercegovinu, koja je, prema njegovim riječima, sve više ovisna o uvozu. Izjavio je da Europska unija pokušava proizvoditi količine koje su dovoljne za vlastite potrebe te da će, kada se ti planovi ostvare, biti sve manje viška za izvoz u treće zemlje.
„U tom slučaju, morat ćemo kupovati po tržišnim cijenama, koje će, naravno, za BIH biti barem dvostruko veće nego što su sada“, rekao je Maljčić.
Kao primjer naveo je Dansku koja, prema njegovim riječima, smanjuje proizvodnju svinja za oko 170.000 krmača, odnosno šest milijuna prasadi godišnje. Dodao je da će, ako Njemačka i Francuska dodatno smanje proizvodnju i usredotoče se na vlastite potrebe, na europskom tržištu biti sve manje mesa.
„Čim Njemačka i Francuska to učine, smanjit će proizvodnju na dovoljno za vlastite potrebe i više neće biti viška“, rekao je Maljčić, nakon čega je zaključio da bi meso moglo postati „dva do tri puta skuplje“.
Bićo problem ne vidi samo u klimatskim promjenama i suši, već i u dugogodišnjem odnosu vlade prema poljoprivredi.
"Živimo u sustavu koji je vrlo kompliciran i gdje praktički nitko nije zainteresiran za poljoprivredu", rekao je Bićo, navodeći da problemi traju već 15 do 20 godina.
Po njegovim riječima, različite razine vlasti prebacuju odgovornost jedna na drugu, dok proizvodnja propada.
"Svatko vuče u svom smjeru, a na kraju proizvodnja propada", rekao je Bićo.
Uvoz mesa i pitanje domaće proizvodnje
Bićo je također upozorio na posljedice oslanjanja na uvoz. Prema njegovim riječima, domaća proizvodnja trenutno ne pokriva ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine. Tvrdi da je domaću proizvodnju potisnuo jeftin uvoz, te da sada, nakon slabljenja domaće proizvodnje, uvoznici mogu diktirati cijene.
„Jer ovdje ne proizvodimo ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine, sve ostalo se uvozi. Čak smo i potpuno potisnuli dio proizvodnje“, rekao je Bićo.
Maljčić je upozorio da zbog neisplativosti proizvodnje sve veći broj mladih napušta selo. „Tužno je što radite 365 dana i kada se podvuče crta, vidite da ste na gubitku. Nije da niste zaradili, nego da ste na gubitku“, rekao je.
Bićo se nije složio s ocjenom da se mladi ne žele baviti poljoprivredom. Rekao je da ljudi žele proizvoditi, ali da je problem što nemaju gdje prodati svoju robu zbog jeftinog uvoza.
Kao primjer naveo je rajčice, naglasivši da domaći proizvođač ne može ostvariti profit ako se uvozna roba prodaje po cijeni nižoj od troškova proizvodnje.
Poljoprivrednici traže zaštitne mjere
Maljčić je rekao da su se predstavnici poljoprivrednika ove godine tri puta sastali s ministrom vanjske trgovine Bosne i Hercegovine i ravnateljem Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, pokušavajući pronaći rješenja za probleme uvoza mesa.
Jedan od zahtjeva odnosio se na uvođenje određenih zaštitnih mjera na temelju statističkih podataka o uvozu mesa u BiH. Kako je rekao, od Ministarstva su dobili informaciju da se takve mjere ne mogu provoditi.
Govoreći o kontroli mesa, Maljčić je spomenuo i rokove koji su, prema njegovim riječima, propisani pravilnikom za određene vrste proizvoda. Rekao je da iznutrice imaju rok trajanja od 24 dana.
Otvori KEKS Pay
