Aktualni mandat županijskih vlasti pokazao je velike razlike u političkoj stabilnosti na ovoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini. Dok u pet županija, nakon što su formirane postizborne vlade, nije došlo do smjene cijeloga kabineta, Unsko-sanska i Bosansko-podrinjska županija Goražde u istome su razdoblju imale po četiri sastava vlade, pri čemu do nove promjene u USŽ-u dolazi nepuna dva mjeseca prije izbora.
Pregled promjena izvršne vlasti od Općih izbora 2022. do kolovoza 2026. pokazuje i da sam broj smjena ne daje potpunu sliku.
U nekim županijama promjena vlade značila je dolazak nove parlamentarne većine i drukčijega političkog bloka, dok su u drugima vlade formalno padale da bi se nakon nekoliko dana ili tjedana na vlast vratili isti premijer i gotovo isti ministri.
Najizraženija politička nestabilnost zabilježena je upravo u Unsko-sanskoj županiji. U najzapadnijoj županiji u aktualnom mandatu smijenila su se četiri sastava vlade. Prvu je predvodio Mustafa Ružnić (NES), potom Nijaz Hušić (SDA), zatim se Ružnić vratio na premijersku dužnost, da bi u završnici mandata Vlada ponovno bila smijenjena i za premijera izabran Ibrahim Dizdarić (POMAK), oko čega još traju pravne borbe.
USŽ je tako tijekom jednoga izbornog ciklusa tri puta mijenjao cijelu izvršnu vlast. Za razliku od nekih drugih županija, gdje je politička kriza bila kratkotrajna, promjene skupštinskih većina u USŽ-u obilježile su gotovo cijeli mandat.
Po broju promjena cijele vlade USŽ-u može parirati Bosansko-podrinjska županija, ali je tamo politička nestabilnost bila koncentrirana u izuzetno kratkome razdoblju. Vlada Edina Ćulova (Novi početak) bila je relativno stabilna gotovo tri godine, a potom je u jesen 2025. uslijedio niz smjena.
Ćulovu je prvo izglasano nepovjerenje i za premijera je imenovan Senad Čeljo (NiP). Samo tri dana kasnije pala je Čeljina vlada, a Ćulov se vratio na čelo izvršne vlasti. Ni ta vlada nije dugo opstala, već u studenome ponovno joj je izglasano nepovjerenje, nakon čega je Čeljo drugi put imenovan za premijera. BPŽ je tako u manje od tri tjedna imao tri pada vlade i četiri različita premijerska mandata.
Kada je riječ o Tuzlanskoj županiji, postizbornu Vladu predvodio je Irfan Halilagić (SDA), ali je ona u veljači 2025. izgubila skupštinsku potporu. Formirana je nova vlada na čelu s Edisom Dervišagićem (SDP), kojoj je nakon samo pet dana također izglasano nepovjerenje, prije nego što je uspjela održati prvu sjednicu.
Nakon kratke epizode Dervišagićeve vlade, Halilagić se vratio na dužnost premijera, zajedno s ministrima koji su bili u njegovu prethodnom kabinetu. Vlada TŽ-a koju on predvodi ostala je na vlasti do danas.
Tuzlanska županija je, dakle, imala dvije smjene vlade u nekoliko dana, ali je rezultat političke krize bio povratak strukture vlasti koja je postojala prije nje. To je razlikuje od USŽ-a, BPŽ-a i ZDŽ-a, gdje su pojedine smjene donijele trajniju promjenu skupštinske većine i političkoga sastava izvršne vlasti.
Sarajevska županija pokazuje drukčiji obrazac političke nestabilnosti, jer su se mijenjali sastavi Vlade, dok je premijerska pozicija uglavnom ostajala nepromijenjena.
Nihad Uk (Naša stranka) u listopadu 2023. podnio je ostavku kako bi se provela rekonstrukcija Vlade nakon promjene parlamentarne većine. Ostavka premijera značila je prestanak mandata cijeloga kabineta, ali je proces završen imenovanjem nove vlade koju je ponovno predvodio Uk.
Drugi put Uk je ostavku podnio u veljači ove godine, nakon prosvjeda građana zbog tramvajske nesreće u Sarajevu. Međutim, nova vlada nije imenovana i Uk i ministri nastavljaju obavljati dužnosti u tehničkom mandatu.
Sarajevo se zato ne može svrstati među županije s najvećim promjenama na vrhu izvršne vlasti, jer je Uk ostao premijer tijekom gotovo cijeloga mandata. Ipak, ne može se govoriti ni o potpunoj institucionalnoj stabilnosti, budući da je mandat Vlade formalno prekidan dva puta, a aktualni kabinet djeluje u tehničkom mandatu.
Zeničko-dobojska županija imala je jednu jasnu promjenu vlasti. Vlada koju je nakon izbora predvodila Amra Mehmedić, koju je za novog mandatara vlade predložila Bosanskohercegovačka inicijativa Kasumović Fuad, izgubila je skupštinsku većinu tijekom prve godine mandata, nakon čega je smijenjena i formiran je kabinet Nezira Pivića (SDA). Za razliku od situacije u USŽ-u i BPŽ-u, ta promjena nije bila uvod u niz novih smjena, jer je Pivić ostao premijer do danas.
Na drugoj strani, najveći kontinuitet izvršne vlasti zabilježen je u Zapadnohercegovačkoj, Posavskoj i Županiji Središnja Bosna, gdje nakon formiranja postizbornih vlada nije bilo smjene cijeloga kabineta. To je donekle i očekivano, jer u Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj županiji HDZ BiH ima parlamentarnu većinu i zapravo sam može upravljati političkim procesima.
ŽSB je, pak, primjer dugogodišnje suradnje SDA i HDZ-a koja nije prekidana unatoč povremenim krizama. Vlade nisu padale ni u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Hercegbosanskoj županiji (Kantonu 10), ali su u te dvije županije nove izvršne vlasti formirane znatno kasnije nakon izbora.
Pregled aktualnoga mandata pokazuje da su vlade koje počivaju na sigurnijim skupštinskim većinama uglavnom bile otpornije na političke krize. Nasuprot tome, u županijama u kojima opstanak većine ovisi o malome broju zastupnika, promjena potpore jednoga ili nekoliko njih mogla je biti dovoljna da se promijeni cijela izvršna vlast.
Otvori KEKS Pay
