Izgradnja Dobojske zaobilaznice na Koridoru 5C, jedne od tehnički najzahtjevnijih dionica autoceste u Bosni i Hercegovini, suočava se s problemima na oba tunela koji se grade na ovoj trasi.
Riječ je o dionici Rudanka (Kostajnica) – Putnikovo brdo dugoj 5,6 kilometara, koja predstavlja nastavak Koridora 5C kroz područje Doboja. Dionica počinje u RS-u, a završava u Federaciji, po čemu je specifična, piše BiznisInfo.ba.
Gradilište je prošloga tjedna obišao vršitelj dužnosti direktora JP „Autoputevi Republike Srpske” Radovan Višković, koji je s predstavnicima izvođača i nadzora razgovarao o trenutačnom stanju projekta.
Dionica je izuzetno zahtjevna jer se na svega 5,6 kilometara grade veliki objekti – most preko rijeke Bosne i magistralne ceste, vijadukt, nadvožnjaci, usjeci te dva tunela ukupne dužine od skoro dva kilometra.
Geološki problemi u prvom tunelu
Prvi problem pojavio se tijekom radova na tunelu Putnikovo brdo 1. Izvođač je tijekom gradnje naišao na geološke poteškoće koje su usporile realizaciju projekta. Zbog toga je zatraženo mišljenje stručnoga konzultanta i prijedlog rješenja, koji se trenutačno razmatra i revidira.
To znači da će nastavak i dinamika radova na ovom dijelu trase ovisiti i o rješenju koje bude usvojeno nakon stručne analize. Još složenija situacija je na drugom tunelu.
Tunel ulazi u FBiH, a dozvole još nema
Tunel Putnikovo brdo 2 specifičan je jer presijeca međuentitetsku crtu i jednim dijelom ulazi na teritorij Federacije BiH. Izvođač je obavio određene aktivnosti na ulaznom portalu, ali daljnji radovi trenutačno nisu mogući zbog nedostatka građevinske dozvole za dio koji se nalazi u FBiH.
Prema sporazumu između Autoputeva RS i Autocesta FBiH, uz suglasnost Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja kreditnim sredstvima financira izgradnju ove dionice, dogovoreno je da Republika Srpska izgradi cijeli tunel, dok je FBiH trebala osigurati potrebnu građevinsku dozvolu za dio na svojem teritoriju.
No, četiri godine nakon početka realizacije projekta dozvola još nije osigurana. Kao razlog se navodi problem pretvaranja šumskoga i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, povezan s ranijim odlukama visokoga predstavnika.
Višković je kazao da je u nekoliko navrata kontaktirao Vladu FBiH te tražio uključivanje Vijeća ministara BiH u rješavanje ovoga pitanja, ali da još nema informaciju kada bi građevinska dozvola mogla biti osigurana. Svako dodatno odgađanje, upozorio je, može dovesti do novih troškova i pomicanja roka završetka cijele dionice.
Ključna zaobilaznica oko Doboja
Dobojska zaobilaznica jedna je od ključnih dionica Koridora 5C jer bi trebala omogućiti da tranzitni promet zaobiđe gradsko područje Doboja i poveže postojeću mrežu autocesta u RS-u s Koridorom 5C prema Federaciji BiH.
Upravo je na drugoj strani entitetske crte nedavno napravljen važan korak. Krajem kolovoza u promet je puštena sedam kilometara duga poddionica Doboj jug – Medakovo, čime je autocesta iz smjera Tešnja dodatno približena Doboju.
No, da bi Koridor 5C na ovom području u budućnosti funkcionirao kao povezana cjelina, potrebno je, između ostaloga, završiti zahtjevnu dionicu preko Doboja i spojiti mreže koje se grade s dviju strana.
Slijedi još 36 kilometara prema Vukosavlju
Koridor 5C kroz Republiku Srpsku prolazi u ukupnoj dužini od oko 46 kilometara. Prvih 5,65 kilometara, od čvora Tovira do čvora Kostajnica, završeno je i pušteno u promet krajem kolovoza 2022. godine. Dobojska zaobilaznica predstavlja drugu dionicu.
Nakon nje slijedi znatno duži pravac od Doboja do Vukosavlja, dug oko 36 kilometara. Za financiranje tog projekta interes je iskazala Svjetska banka, a konačna odluka očekuje se početkom listopada. Ako financiranje bude potvrđeno, plan je da se do kraja godine pokrenu natječajne procedure za izbor izvođača i nadzora.
Time bi praktično bio otvoren put za izgradnju preostaloga velikog dijela Koridora 5C kroz Republiku Srpsku, dok će za povezivanje prema jugu biti ključno rješavanje problema na Dobojskoj zaobilaznici i tunelu koji prelazi međuentitetsku crtu.