Iako u našoj zemlji mnogi to znaju, u svijetu je malo poznata činjenica da jedno od najsvetijih mjesta kršćanstva – Getsemanski vrt u Jeruzalemu – danas pripada Katoličkoj crkvi zahvaljujući trojici Hrvata iz Sarajeva. Godine 1681., braća Antun, Pavle i Jakov Branković, prodali su svu svoju imovinu u Bosni i Hercegovini kako bi od tadašnjih turskih vlasnika otkupili vrt u kojem je započela Kristova muka.
Kupnja koja je promijenila povijest
Iako ugovor iz svibnja 1681. navodi cijenu od 90 srebrnih pijastera, povijesni dokumenti Kustodije Svete Zemlje otkrivaju da je stvarna cijena bila znatno viša – čak 220 pijastera. Razlika u cijeni vjerojatno je bila način da se plati manji porez turskim vlastima. Braća Branković su vrt odmah "iz čiste ljubavi" darovala franjevcima, a zauzvrat su imenovani vitezovima Svetoga groba. Danas, na samom ulazu u vrt, stoji spomen-ploča postavljena 2014. godine kao trajni podsjetnik na ovaj nesebični čin sarajevskih trgovaca.
Iako nije poznato kada su prvi Hrvati počeli hodočastiti u Svetu Zemlju, zna se kako je jedan od najranijih hodočasnika bio sveti Nikola Tavelić u XIV. stoljeću. Veći broj hodočasnika iz Bosne primjećuje se u XVII. stoljeću, a među njima su i spomenuta braća Branković.
Getsemani: Mjesto tjeskobe i odluke
Getsemanski vrt, smješten u podnožju Maslinske gore, ime je dobio po tjesku za maslinovo ulje (Gat Šmanim). To je mjesto gdje se Isus, nakon Posljednje večere, povukao na molitvu dok su apostoli Petar, Jakov i Ivan spavali. Upravo tu se dogodila izdaja poljupcem i uhićenje koje je vodilo prema Velikom petku. Danas se na tom mjestu uzdiže Bazilika svih naroda, u čijoj su gradnji sudjelovale brojne nacije, ali su temelji njezina opstanka neraskidivo vezani uz Bosnu Srebrenu.
Zanimljivosti vezane za getsemanski vrt koje možda niste znali
U Getsemanskom vrtu i danas raste osam stabala maslina za koje su znanstvene analize potvrdile da su među najstarijima na svijetu. Iako su masline nekoliko puta sječene tijekom stoljeća, DNK analiza je pokazala da svih osam stabala potječe od iste "roditeljske" biljke, što sugerira da su to izbojci maslina koje su svjedočile Isusovoj molitvi.
Vitezovi Svetoga groba: Titula koju su dobila braća Branković jedan je od najstarijih i najčasnijih redova u Katoličkoj crkvi. Zanimljivo je da su oni bili među rijetkim laicima iz ovog dijela Europe koji su u 17. stoljeću nosili to priznanje.
Prije Brankovića, ključnu ulogu u očuvanju svetih mjesta imao je fra Bonifacije Dracolica iz Dubrovnika. On je u 16. stoljeću bio jedini čovjek kojem je turski sultan dopustio obnovu Kristova groba, a tijekom radova je pronašao i ostatke drveta za koje se vjerovalo da je dio izvornog križa.