Izdvajanja za bolovanja dulja od 42 dana u Federaciji BiH rastu iz godine u godinu, a najnoviji dostupni podaci govore kako je razlika izdvojenih sredstava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po navedenoj osnovi u godinu dana porasla za više od sedam milijuna KM.
Dulja od 42 dana
Osiguranici bolovanja uzimaju zbog vlastite bolesti, ali i radi njege člana obitelji. Prema podacima Federalnog ministarstva zdravstva, naknade plaća po osnovi bolovanja duljeg od 42 dana, koje se financiraju iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, iznosile su 60,953.440 KM, što predstavlja rast od 13,2 posto, odnosno oko 7,1 milijun KM u odnosu na 2023. godinu. Kako su naveli za Aktu, rast troškova Federalno ministarstvo zdravstva izravno povezuje s povećanjem ukupnog broja dana bolovanja duljih od 42 dana u 2024. godini za 249.666 dana, od čega se 235.513 dana odnosi na bolovanja zbog bolesti. Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, tijekom 2024. godine u Federaciji BiH bilježe se ukupno 1,963.383 dana bolovanja iznad 42 dana. Ističu kako od ukupnog navedenog broja dana bolovanja, 1,938.547 dana otpada na bolovanje osiguranika, od čega se 1,219.451 dan odnosi na bolovanje osiguranika po osnovi bolesti, a 719.096 dana na bolovanje osiguranika po svim ostalim osnovama bolovanja.
Prema podacima koje je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH iznio za Aktu, 24.836 dana bolovanja iznad 42 dana odnosi se na bolovanje osiguranika radi njege člana uže obitelji, od čega se 19.227 dana odnosi na bolovanje po osnovi bolesti, a 5609 dana na sve ostale osnove bolovanja. Prečesta bolovanja problem su poslodavcima koji upućuju na to da postoje sumnje na zlouporabe, zbog čega traže izmjene zakona i pravilnika kojima se definira ova oblast. Na temu zlouporaba bolovanja razgovaralo se na više sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Na posljednjoj tematskoj predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Safudin Čengić kazao je kako bi prijedlog novog zakona trebao biti uskoro završen te upućen Vladi Federacije BiH. Jedan od prijedloga je smanjenje dana bolovanja plaćenog na teret poslodavca. Njihov je prijedlog bio da se 42 dana svedu na 15 dana ili da se nađu metode da se oni koji zloupotrebljavaju bolovanje rigorozno kažnjavaju. Poslodavci ističu kako nije cilj oštetiti radnike koji su uistinu bolesni, međutim, posljednjih godina primijećeni su slučajevi korištenja bolovanja bez opravdanih zdravstvenih razloga, čemu se, smatraju, treba stati ukraj. Istaknuo je kako se s velikim brojem bolovanja susreće i u vlastitoj tvrtki, iz koje je 48 posto zaposlenih koristilo ovu mogućnost u posljednje četiri godine. - Nažalost, u našem društvu imamo zlouporaba instituta bolovanja kako od institucija, zdravstvenih radnika, tako i od samih radnika. Složili smo se da moramo raditi na izmjenama zakona i pravilnika - izjavio je Čengić. Istaknuo je kako za radnika koji je zaista bolestan neće biti ograničen broj dana bolovanja te da će on svoje pravo u potpunosti ostvariti.
Prosjek izostanaka
Prema podacima poslodavaca, radnik u BiH prosječno ostaje na bolovanju 40 dana, dok se u Europskoj uniji to razdoblje kreće oko sedam dana. S prijedlogom poslodavaca vezanim uz smanjenje naknade bolovanja koji ide na teret poslodavac sa sadašnjih 42 na 15 dana ne slažu se iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća o ovoj temi trebala bi biti održana po završetku izrade novog zakonskog rješenja.
Otvori KEKS Pay
