Zaposlenici u Bosni i Hercegovini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi željeli gotovo 30 dana. Istovremeno, više od polovice očekuje bonus, a svaki četvrti ispitanik bio bi spreman zamijeniti dio povišice za dodatne slobodne dane.
Iako bi godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni odmor od radnih obveza, za mnoge zaposlenike u Bosni i Hercegovini rad ne staje ni tijekom praznika. Čak 42% ispitanika kaže da su uvijek ili često dostupni svojim nadređenima, dok većina smatra da broj dana odmora koji trenutno imaju nije dovoljan.
To je pokazalo regionalno istraživanje o godišnjem odmoru koje je provela Alma Career grupa, koja upravlja vodećim portalima za zapošljavanje u regiji, uključujući MojPosao.ba.
Koliko odmora zaposlenici zapravo žele?
Ispitanici u Bosni i Hercegovini imat će u prosjeku 21,6 dana godišnjeg odmora u 2026. godini, što je blagi porast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Međutim, njihove potrebe i očekivanja su znatno veći: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više.
Samo 30% ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok 58% želi više. Dodatnih 12% navodi da trenutni broj dana odmora nije adekvatan jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.
Potreba za duljim odmorom također raste s godinama. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni između 30 i 45 godina 29,5, dok zaposlenici stariji od 45 godina smatraju da bi im trebalo 30 dana godišnjeg odmora.
Mali i domaći privatni poslodavci nude barem jedan dan odmora
Broj dana godišnjeg odmora u Bosni i Hercegovini značajno varira ovisno o veličini i vlasničkoj strukturi poslodavca.
Zaposlenici u malim tvrtkama i ustanovama imaju u prosjeku 19,3 dana godišnjeg odmora, dok je u srednjim organizacijama prosjek 22,2, a u velikim organizacijama 22,6 dana.
Još izraženije razlike uočljive su prema vrsti vlasništva. Zaposlenici u državnim tvrtkama i ustanovama imaju u prosjeku 24,1 dan godišnjeg odmora, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim tvrtkama 20,5 dana.
Ovi podaci ukazuju na jasan jaz u beneficijama: zaposlenici u državnom sektoru i tvrtkama u stranom vlasništvu su u povoljnijem položaju od zaposlenika domaćih privatnih poslodavaca.
Svaki četvrti zaposlenik bi dio povišice zamijenio za više dana godišnjeg odmora
Vrijednost dodatnih slobodnih dana za zaposlenike pokazuje i činjenica da bi 25% ispitanika u BIH bilo spremno zamijeniti povišicu za više dana godišnjeg odmora. Još 43% bi razmatralo takvu odluku ovisno o visini povišice, dok 32% ne bi pristalo na zamjenu.
U Bosni i Hercegovini je najveći udio ispitanika koji bi prihvatili više godišnjeg odmora umjesto povišice bez dodatnih uvjeta: u Hrvatskoj 15%, a u Sjevernoj Makedoniji 22%. Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme za zaposlenike više nije samo zakonsko pravo, već pogodnost koja može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika.
Godišnji odmor pod znakom dostupnosti nadređenima
Godišnji odmor za značajan dio zaposlenika u Bosni i Hercegovini ne znači potpuni prekid komunikacije s poslom.
42% ispitanika uvijek je ili često dostupno svojim nadređenima tijekom godišnjeg odmora, 33% kolegama iz vlastitog odjela, a 22% kolegama iz drugih odjela.
Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenika ne uspijeva u potpunosti odmoriti od posla čak ni tijekom godišnjeg odmora, što može utjecati na kvalitetu odmora i oporavka.
Tek nešto više od polovice zaposlenika očekuje povrat novca
53% ispitanika u Bosni i Hercegovini očekuje povrat novca ove godine, dok ga 48% ne očekuje. Među onima koji računaju na ovu naknadu, najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM.
Vjerojatnost isplate značajno raste s veličinom tvrtke. 32% zaposlenika u malim, 57% u srednjim i 61% u velikim organizacijama očekuje povrat.
BIH u regionalnoj usporedbi
Bosna i Hercegovina se nalazi u sredini regionalne ljestvice po broju dana godišnjeg odmora.
Međutim, bez obzira na postojeće razlike, zaposlenici u sve tri zemlje željeli bi približno 30 dana godišnjeg odmora. To pokazuje da očekivanja zaposlenika sve više premašuju trenutnu praksu i da dulji odmor postaje važan element kvalitete radnog života u cijeloj regiji.
Kada je riječ o godišnjem odmoru, BIH bilježi najniži rezultat: 53% ispitanika ga očekuje, u usporedbi s 59% u Hrvatskoj i čak 87% u Sjevernoj Makedoniji.
Rezultati ankete šalju jasnu poruku poslodavcima: dodatni dani godišnjeg odmora, mogućnost potpunog isključenja iz radnih obveza i sigurnija isplata godišnjeg odmora su pogodnosti koje zaposlenici prepoznaju i sve više cijene. Najveći prostor za poboljšanje postoji u malim i domaćim privatnim tvrtkama, gdje su broj dana godišnjeg odmora i očekivanje godišnjeg odmora najniži.
Naime, regionalno istraživanje o godišnjem odmoru proveli su vodeći portali za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini (MojPosao.ba), Hrvatskoj (MojPosao) i Sjevernoj Makedoniji (Vrabotunje.mk), s ciljem boljeg razumijevanja navika, iskustava i očekivanja zaposlenika kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora i ponovnog reresa.
Istraživanje je provedeno u lipnju 2026. godine, a obuhvatilo je ukupno 1145 ispitanika iz tri zemlje. Najveću skupinu činili su zaposlenici u dobi od 31 do 40 godina. U istraživanju su sudjelovali ispitanici iz tvrtki različitih veličina i industrija, s naglaskom na radno sposobno stanovništvo.
Otvori KEKS Pay
