Nemogućnost postizanja dogovora o tome kako sanirati dug koji je napravila Republika Srpska prema slovenskoj kompaniji Viaduct, a koji je stvorio brojne probleme državnim institucijama, ali i BiH u cjelini, razlog je zbog kojega prijeti scenarij u kojemu će trebati isplatiti znatno više od prvotno utvrđenih 110 milijuna maraka odštete, piše Večernji list BiH. Razlog je činjenica da je ovoga utorka istekao svojevrsni moratorij na kamate koji je trajao od 17. ožujka, a tijekom 90 proteklih dana akumulacija kamata, koja na dnevnoj razini iznosi oko 18,8 tisuća maraka, dosegnula je iznos od 1,7 milijuna maraka. Naravno, dug će nastaviti rasti svaki dan, a neizvjesnost koja prati političke dogovore lidera u BiH oko pitanja nadležnosti za saniranje duga znači kako konačni iznos koji će teretiti porezne obveznike u zemlji može biti i vidljivo veći.
Nekoliko je razloga zbog kojih se još uvijek nije krenulo u otplatu duga, a onaj ključni je činjenica u kojoj Republika Srpska na sve načine pokušava to da dug otplaćuje država iako se Vlada Republike Srpske još 2017. godine obvezala da će plaćati dug i troškove. Zbog navedenoga predstavnici Federacije BiH na posljednjoj su se sjednici Fiskalnog vijeća BiH usprotivili da troškove snosi FBiH, a tada su veto na prijedlog otplate duga, a kojima bi bila oštećena Federacija, uložili i federalni premijer Nermin Nikšić i ministar financija Toni Kraljević. RS je do sada pokušavao kroz dva prijedloga osigurati isplatu duga; prvi se odnosio na scenarij prema kojemu bi se iz sredstava od 200 milijuna KM dobiti Centralne banke izdvojilo 110 milijuna za isplatu obveza prema arbitražnoj presudi u predmetu "Viaduct d. o. o. Portorož". No, iz Centralne banke nedavno su za Klix naveli kako uplata dijela čistog profita na račun institucije zadužene za proračun BiH neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine CB BiH i time ugrožavanja stabilnosti CB BiH, kao i monetarne i financijske stabilnosti.
Drugi prijedlog je podrazumijevao da se okvir za institucije BiH poveća za 68 milijuna KM, i to tako da ukupan okvir iznosi 1.638,500.000 KM, gdje bi izvor financiranja bio iz prenesenog viška/financijskog rezultata iz 2024. Za sada rješenje nije na pomolu, a o tomu svjedoči i činjenica da Predsjedništvo BiH nije uspjelo ni na posljednjoj sjednici usvojiti prijedlog proračuna BiH.
U međuvremenu pojavile su i informacije prema kojima bi se dug prvo sanirao s državne razine, a onda bi Federacija Bosne i Hercegovine svoj dio sredstava tražila od Republike Srpske u posebnom postupku. Tako se na nedavnom saslušanju Pravobraniteljstva pred Povjerenstvom za financije i proračun i Povjerenstvom za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamenta BiH moglo čuti kako je rješenje da država plati dug, a onda regresnom tužbom tuži Republiku Srpsku.
Podsjećamo, Vlada RS-a izgubila je arbitražni spor koji je pokrenula slovenska tvrtka "Viaduct" tražeći odštetu zbog de facto raskinutog ugovora o dodjeli koncesije za gradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas u BiH. Rješenje navedenog problema, odnosno pitanja otplate, svakako valja promatrati i kroz prizmu trenutačno narušenih odnosa među koalicijskim partnerima na državnoj razini, a koji u ovom trenutku nemaju značajniju perspektivu popravka.
Svakako valja uputiti i na činjenicu kako je ovaj slučaj samo jedan od onih u kojima se potražuju sredstva od Bosne i Hercegovine, odnosno njezinih entiteta. U ovom je trenutku, kao što je poznato, aktualno još šest arbitražnih postupaka čija vrijednost premašuje dvije milijarde maraka. U većem broju slučajeva riječ je upravo o procesima koji se odnose na industrijski i elektroenergetski sektor. Među njima je i tužba koju je protiv Bosne i i Hercegovine pokrenula kompanija Mittal iz Indije, a kojom traži nadoknadu štete u iznosu od 400 milijuna američkih dolara, odnosno više od 700 milijuna KM, zbog kršenja bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u GIKIL. Tu je i nekoliko tužbi koje se odnose na ulaganja u energetske objekte, poput primjera iz Nevesinja i Gacka. Prema svemu sudeći, vijesti koje prate slučaj "Viaduct" bile su okidač za medijsko aktualiziranje slučajeva koji se vode već niz godina, a o kojima je javnost do sada malo znala.
