Večernjakov pečat već 15 godina zaredom promiče pozitivne vrijednosti i postignuća u društvu te nagrađuje laureate iz različitih područja života. Stoga mi je bila osobita čast uručiti nagradu za Osobu godine. Ove godine se Večernjakov pečat održavao pod motom ‘’Mostovi Europe‘’. To je posebno simbolično zbog toga što je BiH predala zahtjev kako bi postala članica EU, a u toj namjeri Hrvatska je uvijek podržavala i uvijek će podržavati BiH na njezinom putu. Mostovi su ono što nas povezuje, što povezuje ljude, što povezuje krajeve i čini mi se prigodnim parafrazirati nobelovca Ivu Andrića, koji je jednom prigodom napisao kako mostovi pokazuju mjesto na kojem je čovjek naišao na zapreku, ali nije zastao pred njom, nego ju je svladao i premostio kako je mogao prema svojem shvaćanju, ukusu, prilikama kojima je bio okružen. Stoga, opet da citiram jednog drugog velikog književnika Maka Dizdara – Valja nama preko rijeke..., a to je posebice bilo važno ovdje u Mostaru to izreći. (Facebook status akademika Reinera o Pečatu) S akademikom Reinerom razgovarali smo prije održavanja manifestacije na kojoj je Osobi godine - Enisu Bešlagiću uručio Pečat, piše Večernji list BiH.
Večernji list BiH: Dvadeset jednu godina nakon Daytona u BiH još uvijek prevladavaju različite vizije zemlje, od njezine unitarizacije koju traže Bošnjaci, za separatizam se zauzimaju Srbi, a Hrvati podržavaju federalizam. Kako gledate na ove još uvijek aktualne procese i što vidite kao budućnost BiH?
Bosnu i Hercegovinu vidim kao multietničku i demokratsku državu triju jednakopravnih konstitutivnih naroda i drugih njezinih građana kao što je, uostalom, i određeno Ustavom BiH. Naime, uvjeren sam da kao cjelovita država BiH jedino tako i može opstati i funkcionirati bez obzira na težnje pojedinih nacionalnih skupina. Europska unija će jedino tako i prihvatiti Bosnu i Hercegovinu u svoje redove. Stabilnost BiH se može graditi samo na jednakopravnosti triju naroda i njihovoj konstitutivnosti. Posljednjih nekoliko godina u BiH je dosta toga napravljeno što se tiče reformi u smislu europskih integracija i nastajanju da se dostignu europski standardi, no na tome treba intenzivno i još daleko više uporno raditi.
Večernji list BiH: Nedavno ste istaknuli da se Hrvatska mora brinuti o hrvatskom narodu u BiH te da podupire cjelovitu i stabilnu državu koju vidite uz postizanje potpune ravnopravnosti sva tri naroda. U kojem smislu to vidite?
Hrvatska ima, ne samo zbog svojih ustavnih obveza, nego i zbog prirode stvari, obvezu brinuti se o hrvatskom narodu u BiH. Također, upravo zbog toga Hrvatskoj mora biti u srcu stabilnost i funkcionalnost BiH kao cjelovite države. Naime, da bi se postigla ta stabilnost, moram još jednom ponoviti, nužna je potpuna i stvarna (a ne samo na papiru) ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, od kojih je jedan hrvatski. No, da bi se ta potpuna ravnopravnost ostvarila, nužno je osigurati i Hrvatima u BiH kulturnu i nacionalnu autonomiju, identitet, jezik, kao i medije te jednaku dostupnost svim poslovima i radnim mjestima koju imaju ostala dva konstitutivna naroda.
Večernji list BiH: Često se iz Zagreba, koji se vrlo diplomatski postavlja prema BiH, čuje da Hrvatska neće nuditi recepte i poziva na unutarnji dogovor. No, nije li to licemjerno budući da srpskim i bošnjačkim političkim elitama koje su i doslovno podijelile državu u dvije entitetske ili interesne zone ne odgovara da im ‘idilu’ remeti treći čimbenik?
BiH je međunarodno priznata neovisna i suverena država te na taj način i Hrvatska temelji i gradi svoje odnose i komunikaciju s njom, naravno sukladno svojim političkim i nacionalnim interesima. Budući da je BiH povijesno bliska Hrvatskoj, susjedna je država u kojoj je jedan od tri konstitutivna naroda hrvatski, logično je da će se Hrvatska zalagati za prava Hrvata u svakom trenutku kad je to potrebno, ali se ne može miješati u unutarnje uređivanje druge države. Dakle, obvezatno ćemo se uporno i bez kompromisa zalagati za ravnopravnost Hrvata diplomatskim intervencijama, ali sve sukladno dobrosusjedskim odnosima i diplomatskoj etici. Kako se prema BiH ponašaju druge države, smatram da je problem odnosa BiH i tih država, odnosno hoće li to BiH kao cjelovita država tolerirati ili, čak, podržavati.
Večernji list BiH: Aktualni su u BiH pokušaji da se promijeni Izborni zakon, ali i Ustav BiH i entiteta kako bi se položaj Hrvata popravio, no pregovori jako sporo idu, da ne kažem stalno zapinju. Može li Hrvatska, s obzirom da je praktično u Daytonu i Washingtonu ključno odredila sudbinu Hrvata u BiH, pomoći u ovom procesu?
Što se, pak, izbora u BiH tiče, smatram da treba promijeniti Izborni zakon kako bi članove Predsjedništva BiH mogli birati isključivo njihovi sunarodnjaci, a ne i birači iz druge dvije nacionalne zajednice, jer bi to bilo u duhu onoga na čemu je današnja BiH i utemeljena. Obaviješten sam da Izborni zakon BiH nije u skladu s Ustavom BiH koji predviđa poštivanje najviših međunarodnih normi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, kako mi je rečeno, bosanskohercegovački Izborni zakon krši nekoliko međunarodnih protokola i konvencija, uključujući i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a sve one su na poseban način sastavni dio Ustava BiH te radi opstanka cjelovite BiH i mira u zemlji to svakako treba izmijeniti i uskladiti na dobrobit svih naroda koji u njoj žive. Daytonski mirovini sporazum je omogućio opstanak BiH, ali nova vremena i politički odnosi traže i nova dodatna, bolja rješenja o kojima se građani BiH moraju dogovoriti.
Večernji list BiH: Ali, akademiče Reineru, u BiH se Hrvatima priječe i prava na kulturnu i nacionalnu autonomiju, identitet i jezik. Očit je primjer pokušaj onemogućavanja stvaranja RTV kanala na hrvatskom jeziku. Kako onda govoriti o drugim političkim pravima?
Prema Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, omogućeno je da se zaštiti i osigura ostvarivanje prava čovjeka i nacionalnih prava na najvišoj razini, dostignutoj u demokratskim sredinama suvremene međunarodne zajednice, da se omogući građanima manje brojnih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, odnosno građanima iste vjerske, rasne ili jezične pripadnosti slobodno razvijanje njihovih posebnosti u okviru većinske zajednice građana ili većinskih zajednica bez zloporaba bilo od većine, bilo od manjine, u skladu sa željom da Republika Hrvatska bude moderna, otvorena, demokratska članica obitelji europskih i svjetskih država, u kojoj se njezini građani u uživanju njihovih građanskih, političkih i drugih prava neće dijeliti po osnovi nacionalnosti, jeziku, vjeri, naslijeđenim ili prirodno uzrokovanim ljudskim obilježjima. Dakle, za Hrvate u BiH očekujem, u najmanju ruku, to isto, ali i daleko više jer se ne radi o nacionalnoj manjini već o narodu koji je ravnopravan s ostala dva. Na to Hrvati imaju pravo bez obzira što su danas u BiH malobrojniji od druga dva naroda, do čega je došlo kao posljedica okrutnosti rata i protjerivanja mnogih Hrvata s njihovih stoljetnih ognjišta.
Večernji list BiH: Podnošenje zahtjeva za stjecanje kandidacijskog statusa za članstvo u EU je nesumnjivo veliki iskorak za BiH. Koliko je taj put značajan za BiH i za regiju, imajući na umu i da postoje različita gledanja u zemlji glede europskih i atlantskih integracija?
Republici Hrvatskoj od ključnog je interesa europski put, stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a i dalje će snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu na njezinom putu prema euroatlantskim integracijama. No, ja, naravno, mogu govoriti isključivo uime Hrvatske, a za druge države u susjedstvu BiH morate pitati njih. Ali, ulazak BiH u članstvo EU-a od velikog je značenja ne samo za BiH već i za Hrvatsku, kako gospodarski, tako i politički. Hrvatska svesrdno pozdravlja i približavanje BiH NATO-u i nadamo se da će BiH nastaviti na tom putu, u čemu će također imati potporu Hrvatske.
Večernji list BiH: Koliko Hrvatska može pomoći na europskom putu BiH i je li bilo konkretnih razgovora s kolegama iz ove zemlje?
Hrvatska konstantno diplomatski radi na tome i lobira za europski put BiH. Posebice je to intezivirano dolaskom nove Vlade kojoj je jedan od važnih ciljeva integracija BiH u Europsku uniju.
Večernji list BiH: Sve je češći trend odlaska mladih ljudi kako iz RH, tako i BiH. Što očekujete od vlasti kako bi se ovaj trend zaustavio?
Ovakvim tempom rađanja, umiranja i iseljavanja i Hrvatska i hrvatski narod u BiH će nestati. Demografsko pitanje je pitanje svih pitanja, ovim problemom sam se intenzivno bavio još tijekom svog prethodnog zastupničkog mandata u Saboru. Također, treba imati na umu sve veći važan problem s kojim se bori i Hrvatska i hrvatski narod u BiH, a to je odljev mladih školovanih ljudi. To će imati ozbiljne posljedice u budućnosti i na BiH koja će, također, postati zemlja staraca. Smatram da je daleko važnije da se političari i državnici u obje zemlje počnu napokon ozbiljno baviti tim i drugim stvarnim problemima, nego da se stalno prizivaju duhovi prošlosti koji samo unose razdore. Ključno je stvoriti radna mjesta, investicijsku klimu u kojoj će strani i domaći investitori htjeti investirati u proizvodnju, a ne samo u nekakve prodavačke lance. Da bismo potaknuli investicijsku klimu, važno je svoriti preduvjete za to, omogućiti ljudima da bez prevelikih administrativnih barijera započnu nekakav posao, ne “ubijati” ih porezima, nego učiniti porezni sustav jednostavnim i takvim da potiče investicije i povećanje zaposlenosti. Time se najbolje može poticati demografski oporavak i u Hrvatskoj i u BiH te pronatalitetna politika.
Večernji list BiH: Zašto je glasovanje Hrvata koji imaju glasačko pravo u Hrvatskoj, a žive u BiH riješeno tako da im se zapravo uvelike ograničava mogućnost glasovanja?
Što se tiče hrvatskog Izbornog zakona i glasovanja u dijaspori, zalažem se za elektroničko, odnosno pisano glasovanje kakvo imaju mnoge države. Nije lako ljudima u inozemstvu koji nekada moraju putovati 100 ili 150 km kako bi došli do diplomatskog predstavništva, tamo se prijavili za glasovanje pa onda moraju opet putovati natrag kući te se nakon toga vratiti na dan glasovanja pa opet otići doma. Sve je to iznimno iscrpljujuće kako financijski, tako i fizički, posebice starim i bolesnim ljudima kojima je to praktički nemoguće. O tome kako je to u Americi ili Australiji gdje to nije 100 km, nego ponekad na tisuće kilometara - bolje je i ne govoriti. Prema tome, smatram da nitko nema pravo uskratiti mogućnost mnogima u BiH i dijaspori koji to pravo imaju, glasovati, birati, zapravo ga u stvarnom životu realizirati. Zato zastupam stavove da im se to pravo treba omogućiti, ono ne može i ne smije ostati samo u sferi formalne i teorijske mogućnosti neostvarive u realnom životu. Stoga ću se zalagati da se to promijeni.
Večernji list BiH: Veliki su potencijali prekogranične suradnje RH i BiH, no ima se dojam da se u stvarnosti vrlo malo koriste ove mogućnosti?
Mislim da je razlog tome loše gospodarsko stanje u obje zemlje. Naime, kad se na tom planu poprave uvjeti, tek će se onda vidjeti puni potencijal suradnje Hrvatske i BiH.
Večernji list BiH: Nedavna presuda Vojislavu Šešelju izbacila je na površinu jednu vrlo zanimljivu činjenicu da je u Haagu jedino Herceg Bosna bila zločinačka tvorevina, a šestorica dužnosnika Hrvata iz BiH, zajedno s predsjednikom Tuđmanom, ministrom Šuškom i zapovjednikom Bobetkom, bila dio zajedničkog zločinačkog plana i projekta, a Velika Srbija ‘legitimni politički cilj’?!
Nepravomoćnu oslobađajuću presudu Haaškog suda četničkom vojvodi i predsjedniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju smatram krajnje neprihvatljivom i sramotnom jer je to čovjek koji je nedvojbeno poticao i podržavao ratne zločine za koje se nikada nije pokajao, već i dalje nastavlja s huškačkom velikosrpskom politikom i nacionalističkim ponašanjem, dapače izrugivao je i Međunarodni sud. Smatram da ovakva presuda Raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, na žalost, može uvelike poljuljati povjerenje građana u Sud. Uvjeren sam, međutim, da će Tužiteljstvo uložiti žalbu te da će Žalbeno vijeće Haaškog suda poništiti prvostupanjsku oslobađajuću presudu Šešelju, tj. da će istina i pravda ipak pobijediti.
