Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

HNS BiH ne želi u vlast s DF-om, a u Republici Srpskoj oporba traži nove izbore

Tko će biti u vlasti, uvelike ovisi i o rezultatima posrednih izbora u Dom naroda FBiH i države, bez kojih nije moguće imati funkcionalnu vlast nakon održanih izbora
07. listopada 2022. u 15:10 0 komentara 482 prikaza

Glavna pozornost javnosti nakon nedjeljnih izbora jučer je bila usmjerena na prosvjed koji je najavila oporba u Republici Srpskoj, a koja time pokušava opravdati preuranjeno proglašenu pobjedu svojih kandidata na nedjeljnim izborima te uputiti na izborne prijevare koje su se očito događale na brojnim biračkim mjestima. No istina je i kako te prijevare ili pogreške nisu imale značajnijeg utjecaja na odnose snaga na svim razinama, piše Večernji list BiH

Frustrirani Dodikom

Pokazuje to ponovno prebrojavanje listića u pojedinim gradovima, kao što su Mostar, Bijeljina, ili pak u pojedinim općinama istočne Hercegovine. Glavni izvor frustracija oporbe iz Republike Srpske okupljene oko SDS-a, a ponajprije PDP-a, odnosio se na izbor predsjednika ovoga entiteta. I ne slučajno. Zato što je ova stranka po receptu s izbora za Grad Banju Luku koje je osvojio Draško Stanivuković nastojala srušiti Milorada Dodika i time stvoriti odskočnu dasku za dobivanje prednosti pri izboru nove entitetske Vlade. Čak je u izbornoj noći kandidatkinja te stranke Jelena Trivić ustvrdila da kao predsjednica toga entiteta neće dati mandat za sastavljanje nove Vlade većini koju bi okupio SNSD.

No, još uvijek preliminarni rezultati pokazali su kako Dodik ima gotovo 30.000 glasova više od nje. A to praktički znači i da će uskoro krenuti s izborom nove Vlade ovoga entiteta. SNSD je povećao utjecaj u Narodnoj skupštini RS-a, a s dosadašnjim koalicijskim partnerima ima više mandata nego što mu je potrebno za skupštinsku većinu. Zajedno s tim Središnje izborno povjerenstvo nastavilo je "strpljivo" zbrajati rezultate te do jučer nije okončana ni jedna razina vlasti, bilo da je riječ o Predsjedništvu, Parlamentarnoj skupštini BiH, parlamentima entiteta ili županijskim skupštinama te predsjedniku RS-a ili zamjenicima. Prema tim rezultatima, bez dopisnih glasova, vodio je kandidat hrvatskih stranaka za hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske Davor Pranjić.

S druge strane, u Federaciji BiH situacija je slična, ali mnogo kompliciranija. Ponajprije zbog toga što se mora osigurati potrebna većina u oba doma Parlamenta Federacije BiH te tijesne većine koju uz određenu potporu imaju stranke okupljene oko "trojke" (Narod i pravda, SDP BiH te Naša stranka) protiv Stranke demokratske akcije (SDA). O situaciji nakon nedjeljnih izbora šef Naroda i pravde Elmedin Konaković jučer je razgovarao s prvim zamjenikom visokog predstavnika i supervizorom za Distrikt Brčko Jonathanom Mennutijem. Ured visokog predstavnika na svom je Twitter profilu objavio fotografiju s tog sastanka.

- Izmijenjeni su stavovi o trenutačnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i postizbornim reformskim prioritetima kako bi se zemlju pokrenulo naprijed - naveli su u kratkoj objavi. Dio nepoznanica otklonio je i čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, stranke koja je snažno učvrstila drugu poziciju među Hrvatima te doživjela značajan porast. Najavio je kako će hrvatske stranke okupljene oko HNS-a BiH u nastavku razgovora o izbornoj i ustavnoj reformi inzistirati na sprječavanju mogućnosti nametanja hrvatskoga člana Predsjedništva, što se četvrti put ponovilo izborom Željka Komšića.

HDZ 1990. drugi kod Hrvata

- Ne možete prihvatiti da ne možete kao narod izabrati hrvatskoga člana Predsjedništva iako smo ovaj put imali samo jednoga kandidata na izborima, što do sada nikada nije bilo slučaj - rekao je čelnik HDZ-a 1990. Četvrti put dominantno je glasovima četiri puta brojnijih Bošnjaka za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić. Njegova protukandidatkinja Borjana Krišto, koja je bila prijedlog stranaka HNS-a BiH, pobijedila je u 29 općina i gradova gdje su Hrvati većina ili imaju značajniji udio među stanovništvom

- Ponovno imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH koja je taj narod birao - objasnio je Cvitanović. Pozdravio je odluku visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta o povećanju broja izaslanika u svakom klubu naroda u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda te kvalificirane većine koja je potrebna za izbor izvršne vlasti.

- Odluke (Schmidtove, nap. a.) su u interesu BiH. Mi sada imamo političku stabilnost, sigurnost da će hrvatski legitimni predstavnici moći sastaviti vlast na svim razinama - rekao je on i dodao kako stranke HNS-a BiH ne žele ni u kakvu koaliciju s DF-om Željka Komšića. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.