Kontinuirano stvaranje narativa, prema kojemu Europska unija i njezini propisi, kao i očekivanja od Bosne i Hercegovine vode gubitku kulturne raznolikosti i povećanju poreza i troškova života, ključni su razlozi zbog kojih unutar zemlje, a posebice kada govorimo o Republici Srpskoj, postoji izraženo protivljenje nastavku integracijskih procesa.
Životni standard
Kada se tomu dodaju i neki novi politički vjetrovi koji kao rezultat imaju narušavanje višedesetljetnih dobrih transatlantskih odnosa, a koji kod dijela stanovništva BiH izazivaju svojevrsno oduševljenje, jasno je kako se i u ovoj godini može očekivati nastavak pada potpore ulasku u EU. Za to vrijeme životni standard na najizravniji način govori o koristima članstva u Europskoj uniji, pri čemu treba podsjetiti kako je većina iseljeničkog vala iz BiH uvjetovana upravo potragom za boljim životom u nekoj od zemalja članica Europske unije. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2024. godini BDP po stanovniku iznosio je 15.688 KM ili 8021 euro, dok je u 2025. godini prosjek EU iznosio je oko 41.600 eura kupovne moći, što predstavlja zajedničku referentnu točku prema kojoj se mjere sve zemlje EU. Očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni iznositi 2,5% u ožujku 2026., dok ožujski krug ankete Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) upućuje na blago povećanje očekivane inflacije za 2026. godinu, pri čemu projekcija iznosi 3,40 posto. Kada se u formulu inflacije unesu elementi životnog standarda, jasno je kako će građani Europske unije značajno lakše i brže sanirati očekivani rast cijena, dok će oni iz BiH biti i dalje na udaru konstantnog urušavanja životnog standarda. Budući da je ekonomija ključni segment koji uvjetuje sve ostale društvene procese, pa tako i one demografske, time je nevjerojatniji rast euroskepticizma; s jedne strane imamo i dalje izraženo iseljavanje upravo u članice EU, a s druge retoriku koja na isti taj EU ne gleda blagonaklono.
Prema istraživanju Direkcije za europske integracije iz 2025. godine, ako bi se održao referendum za ulazak Bosne i Hercegovine u EU, za ulazak bi glasovalo 7 od 10 građana. U prosjeku 8 od 10 građana Federacije BiH i 7 od 10 građana Distrikta Brčko glasalo bi za ulazak Bosne i Hercegovine u EU, dok je takvog mišljenja u prosjeku 5 od 10 građana Republike Srpske. U odnosu na ranija istraživanja, ovogodišnje istraživanje pokazuje da je podrška građana za ulazak Bosne i Hercegovine u EU u blagom padu. U odnosu na istraživanje u 2023. godini, podrška za ulazak Bosne i Hercegovine u EU manja je za 3,4%, a u odnosu na istraživanje u 2024. godini, postotak podrške se umanjio za 1,3%. Padom podrške za ulazak Bosne i Hercegovine porastao je postotak protivljenja pristupanju Bosne i Hercegovine u EU u odnosu na istraživanje u 2023. godini za 7,7% i u odnosu na istraživanje u 2024. godini za 3,2%. Po entitetima, 43,4% građana Republike Srpske na referendumu za ulazak Bosne i Hercegovine u EU glasalo bi protiv, za razliku od Federacije BiH, čiji su građani takvog mišljenja 11,7%. I dok podrška za EU pada, u zemlju dolazi sve više sredstava iz Unije, a čije koristi osjećaju građani kroz niz projekata; od poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva do infrastrukture.
Reforme u zastoju
A to je tek kap od onoga što BiH može dobiti pod uvjetom da njezine vlasti započnu s procesom reformi na koje su se obvezale kroz Reformsku agendu. Nažalost, kako je to nedavno konstatirao i šef Izaslanstva EU i posebni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca, i dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta te postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 milijuna eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno, upozorio je tada Soreca.
Osim ekonomskih, koristi pridruživanja osobito bi bili izraženi i kroz značajno više pravne standarde, zaštitu potrošača, bolje javne usluge, manje korupcije i učinkovitiju birokraciju; praktički sva ona pitanja koja svakodnevno opterećuju društveni život u Bosni i Hercegovini, koji je ionako dovoljno načet uslijed stalnih i često nepredvidivih političkih kriza.
Otvori KEKS Pay
