Tržište rada u Federaciji Bosne i Hercegovine već godinama karakterizira izražen paradoks – s jedne strane veliki broj mladih nalazi se na evidencijama nezaposlenih, dok s druge strane poslodavci sve teže pronalaze radnike za određena zanimanja. Unatoč blagom padu ukupne nezaposlenosti, ovaj nesklad i dalje predstavlja jedan od ključnih ekonomskih i društvenih izazova.
Da potražnja za radnom snagom postoji, potvrđuju i podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje. Tijekom 2025. godine za programe aktivne politike zapošljavanja izdvojeno je oko 116 milijuna KM, od čega je značajan dio usmjeren na nove programe zapošljavanja. Kroz različite mjere obuke, zapošljavanja i samozapošljavanja obuhvaćeno je oko 11.000 osoba, uz realizaciju veću od 98%, što upućuje na visoku razinu iskorištenosti dostupnih sredstava.
Ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar za Večernji list ističe neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.
"Obrazovni sustav generira hiperprodukciju zanimanja za kojima ne postoji potreba na tržištu rada", upozorava Lončar.
Dodaje kako su nužne "korjenite promjene i jače uvezivanje obrazovnog sustava s poslovnim sektorom", posebno kroz povećanje praktične nastave i izravnu suradnju škola s poslodavcima. Federalni zavod, kako navodi, redovito provodi istraživanja tržišta rada kako bi pomogao u boljem planiranju obrazovnih politika.
Dvojbe mladih
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju mladi jest nedostatak radnog iskustva.
"Jedan od ključnih problema je da poslodavci traže radno iskustvo, dok mladi nemaju priliku steći ga bez prvog zaposlenja.
Stoga Zavod nastoji kroz određene mjere aktivne politike zapošljavanja mladima bez radnog iskustva olakšati pristup tržištu rada, subvencionirajući njihovo prvo zapošljavanje", ističe za portal Večernjeg lista BiH Lončar.
Podaci pokazuju da su mladi i dalje jedna od najugroženijih kategorija na tržištu rada – nezaposlenost mladih iznosi oko 30%, unatoč određenim pozitivnim trendovima. Visokoobrazovani čine manji udio među nezaposlenima (oko 8%), ali to ne znači da se lako zapošljavaju — često rade poslove ispod svojih kvalifikacija ili dulje čekaju na prvo zaposlenje. Istovremeno, više od 45% korisnika programa zapošljavanja čine osobe mlađe od 30 godina, što potvrđuje da su upravo one u fokusu mjera aktivne politike zapošljavanja.
Ravnateljica Lončar ističe: "Mišljenja smo da ubuduće posebnu pozornost treba posvetiti praktičnim znanjima i vještinama koje se trebaju stjecati tijekom srednjeg stručnog obrazovanja kroz formalizaciju obvezne stručne praktične nastave koja će se provoditi u suradnji s tvrtkama, tj. gospodarskim subjektima iz privatnog i javnog sektora."
Ključni problem je dugogodišnji nesklad između obrazovanja i potreba gospodarstva. Prema Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, na evidencijama nezaposlenih nalazi se veliki broj ekonomista, pravnika i profesora, a tržište rada pokazuje sve veću potrebu za tehničkim i zanatskim zanimanjima.
Istraživanje za 2025./2026. godinu (oko 1300 poslodavaca) pokazuje da su 822 tvrtke iskazale potrebu za više od 6000 radnika, što je rast od oko 7,5%. Najveća potražnja je u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu.
Tražena radna snaga uglavnom su kvalificirani radnici (oko 65%) i oni sa srednjom stručnom spremom. Od visokoobrazovanih najtraženiji su IT stručnjaci, programeri i inženjeri elektrotehnike.
Nesigurnost zaposlenja
Osim problema zapošljavanja, mladima dodatni izazov predstavlja i kvaliteta radnih mjesta. Sigurno zaposlenje, posebno u javnom sektoru, i dalje se smatra najpoželjnijim, ali su takve prilike ograničene.
"Javni sektor karakterizira mali broj novih radnih mjesta, rijetki natječaji te percepcija netransparentnog zapošljavanja", ističe za Večernji.ba Helena Lončar.
S druge strane, privatni sektor nudi više mogućnosti, ali često uz ugovore na određeno vrijeme, niže plaće i manju sigurnost. Upravo takvi uvjeti rada značajno utječu na odluku mladih da napuste zemlju i potraže stabilnije zaposlenje u inozemstvu.
Također ravnateljica Helena Lončar dodaje: "Tržište rada u FBiH pokazuje određene pozitivne trendove u padu nezaposlenosti, ali strukturni problemi i dalje ostaju, posebno za mlade i visokoobrazovane. Nedostatak iskustva, nesigurni oblici zaposlenja značajno utječu na njihovu profesionalnu perspektivu i odluku da ostanu u zemlji."
Kako upozorava ravnateljica Lončar, rješenje se mora tražiti u jačoj povezanosti obrazovanja i gospodarstva, većem ulaganju u praktične vještine i stvaranju kvalitetnijih radnih mjesta. U suprotnom, Federacija BiH će se i dalje suočavati s istim paradoksom – nezaposlenim mladima i nedostatkom radne snage.
Otvori KEKS Pay
