Više od stotinu građana Livna u ponedjeljak poslijepodne na Kruzima je iskazalo odlučno protivljenje devastaciji najpoznatije turističke destinacije, prirodnog staništa krda sa više od 1000 livanjskih divljih konja. Naime, prije par dana teški strojevi započeli su zemljane radove i probijanje pristupnih putova za potrebe buduće vjetro-elektrane Čadilj. Premda će se vjetro-turbine nalaziti na području općine Glamoč pristupni putovi se probijaju s livanjske strane zbog čega su reagirale brojne udruge, turistički djelatnici, livanjska Gradska uprava kao i Turistička zajednica.
Ni olujni vjetar nije spriječio sudionike prosvjeda da propješače 2 km do teških strojeva i uzoranih putova kako bi se na licu mjesta uvjerili u razmjere devastacije i na simboličan način svojim tijelima ispisali NE nastavku radova. Sve je prošlo mirno i bez incidenata a među prosvjednicima je bio i 80-togodišnji planinar Božo Šeremet. Pitamo što ga je motivirala da sudjeluje u prosvjedu.
„Došao sam prosvjedovati da ovaj naš lijepi kraj ostane onakav kakav je bio od davnina. Priča se o zakonima, priča se o glamočkom terenu. Glamočka krava nikad pasla ovdje nije. Ja sam ovdje čuvao krave, izlazio na izlete, izvodio svoje unuke, pio vodu na Drulju, na našim biserima, a danas sam izišao ovdje s ovom omladinom, sa mladosti, da ostane njima nešto, meni više ne treba, ja sam svoje odradio, ali da njima ostane ovo onako kako su nam djedovi ostavili,“ odgovara Božo i zahvaljuje na pitanju i zanimanju za cijeli događaj..
Iz Turističke zajednice Livno ističu kako će ovi agresivni zahvati, ali i brojni vjetro-stupovi, negativno utjecati na turizam koji je u protekle 3-4 godine u velikoj ekspanziji. S tim u vezi nam je direktorica TU Monika Mihaljević, koja je također sudjelovala na prosvjedu, kazala: „Imali smo potrebu uključiti se s obzirom da smo po Statutu TZ Grada Livna dužni braniti interese pravnih i fizičkih osoba koje se na prostoru Livna bave turizmom i čiji su poslovi direktno ugroženi ovim projektom. Nismo protiv dobrih projekata koji donose dobrobit gradu, čak ni protiv održivih izvora energije koja jeste budućnost, ali na ovako osjetljivom području kao što je visoravan Kruzi, to je s naše točke gledišta nedopustivo. Imamo prekrasan turistički biser koji je privukao više stotina tisuća turista tijekom ovih nekoliko godina i imamo preko 30 različitih turističkih subjekata koji su razvili svoje poslovanje upravo zahvaljujući naslonjenosti na ovu visoravan i zbog toga je obveza TZ da pokušamo apelirati na sve stranke u postupku da dobro razmisle je li ovo potrebno Gradu Livnu i je li ovo održivi razvoj turizma koji nam svima treba.“
Budući da će se dio vjetro-stupova nalaziti i u neposrednoj blizini Planinarskog doma „Kruzi“ na prosvjedima su sudjelovali i članovi ŠD „Cincar“.
Predsjednik „Cincara“ Darko Laštro predvodio je sudionike prosvjeda planinarskom stazom do radilišta te nam je, među ostalim kazao: „Za nekoga je ovo samo prostor na karti, ali nama je ovo kraj u kojem smo odrasli, s kojim smo duboko povezani. Upravo zbog njegove autentičnosti i mira dolazimo ovdje, a radovi koji su u tijeku unose veliku zabrinutost, posebice jer je riječ o krškom, dakle, propusnom terenu i činjenici da se Duman, izvorište pitke vode za cijeli livanjski kraj nalazi tek na 4-4,5 km od ovog mjesta. I svako kopanje može ostaviti dugoročne posljedice na cijeli eko sustav i na podzemne vode koje idu prema Dumanu. Mi se u globalu ne protivimo razvoju, ali smatramo da se ovako vrijedan prostor mora zaštititi i da se odluke ne smiju donositi na ovakav način bez javne rasprave i bez poštivanja zakona. Tražimo da se radovi zaustave dok se sve ne razjasni jer ono što se na terenu ovakvom uništi teško se može vratiti u prvobitno stanje.“
Zatražena je i intervencija Uprave za inspekcijske poslove HBŽ koja je zbog uočenih nepravilnosti obustavila radove.
„Prva nepravilnost odnosi se na neprijavljivanje radilišta. Svako radilište treba biti prijavljeno nama, međutim nismo je dobili i to je prekršaj koji je nama odmah dao promptno djelovanje, to je zabrana rada. Uočene su nepravilnosti kod izvođača radova, a i u pojedinim dijelovima izrade tih pristupnih putova nije dobivena suglasnost od nadležnog ministarstva o prenamjeni zemljišta, dakle, iz šumskog u građevinsko zemljište,“ kazao nam je ravnatelj Uprave za inspekcijske poslove HBŽ Dubravko Kovačević te kazao kako više inspektora iz različitih oblasti provjeravaju sve dozvole i stanje na terenu. Rečeno je i to kako pravo služnosti koje je investitor dobio znači korištenje postojećih putova a ne izgradnju novih. Stoga smo se po odgovor na ovu pitanje uputili i u zgradu Vlade HBŽ u Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Uz predočenje cijelog niza dokumenata iz kojih je vidljivo da se spomenuto područje nalazi kao lokacija za iskorištavanje potencijala vjetra nalazi u prostornom planu HBŽ, ministar Božo Perić pojašnjava i šta znači pravo služnosti u konkretnom slučaju: „Sukladno o pravu služnosti i pravu građenja na šumskom zemljištu investitor je podnio zahtjev prema Ministarstvu. Stručno povjerenstvo je pregledalo dokumentaciju među kojom je bio i Geodetski elaborat kojeg je ovjerila i imovinska služba Općine Glamoč kao i Grada Livna još u kolovozu 2005.g., te je meni, kao ministru, predložilo da odobrim pravo služnosti i pravo građenja na ovom terenu o kojem sada govorimo. Uredba se zove pravo služnosti i prava građenja na šumskom zemljištu. Pravo služnosti odnosi se samo na putove koji su izgrađeni, međutim pravo građenja omogućuje potencijalnim investitorima da naprave također put uz suglasnost lokalne samouprave, a to imaju u ovim geodetskim elaboratima, i sami svojim sredstvima izgrade novi put i dalje na njega plaćaju pravo služnosti.“
Dakle, puno je nepoznanica u javnosti o cijelom procesu od izdavanja koncesije za VE Čadilj, promjene vlasnika (preprodaji), a na društvenim mrežama vodi se pravi rat kao i službenim priopćenjima svih zainteresiranih strana. U svakom slučaju građani Livna skrenuli su još jedno pozornost javnosti na te probleme te svojim okupljanjem na gradilištu još jednom poručili da žele biti uključeni u donošenje odluka o budućnosti Kruške visoravni uz jasno definiranje koristi za lokalnu zajednicu i očuvanje prirodnih vrijednosti.
Otvori KEKS Pay
