„Sloboda je velika riječ, ali njezino je značenje gotovo uvijek osobno i ovisi o svakom pojedincu. Zato smo danas ovdje zbog onih koji su omogućili da se obitelji vrate na svoje kućne pragove, da Jajce ponovno bude slobodno i da se hrvatski narod vrati na prostore kojima stoljećima pripada. I zato, prije nego što istaknem bilo koju drugu poruku, svima njima želim reći – hvala“, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Darijana Filipović, obraćajući se na svečanoj akademiji u sklopu obilježavanja 31. obljetnice VRO-a „Maestral“ i oslobođenja kraljevskog grada Jajca.
Vojno-redarstvena operacija „Maestral“, u kojoj su hrvatske snage – postrojbe Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane, uz Specijalnu policiju MUP-a Hrvatske Republike Herceg-Bosne – 13. rujna 1995. oslobodile Jajce, bila je jedna od važnih prekretnica završnice rata. Oslobođenje kraljevskog grada bilo je dio niza vojnih uspjeha koji su tijekom 1995. mijenjali odnos snaga na terenu, dok su operacije koje su uslijedile dodatno otvorile prostor za završetak ratnih djelovanja i mirovne pregovore.
Trideset i jednu godinu poslije, značenje te pobjede ne završava na vojnom uspjehu i datumu u povijesti. U njezinu središtu ostaju hrvatski branitelji, poginuli i nestali, njihove obitelji i ljudi koji su omogućili povratak u grad. Briga za branitelje i njihove obitelji zato ostaje trajna društvena i institucionalna obveza, jednako kao i očuvanje istine o vremenu u kojem je sloboda Jajca izborena.
„U Jajcu su se carstva mijenjala, granice pomicale, države nastajale i nestajale, ali su uvijek ostajali ljudi, vjera, kultura i identitet. Upravo zbog te spoznaje danas sam svjesna da se ne trebamo bojati budućnosti koja dolazi. Narod koji je prošao kroz stoljeća ne treba se bojati desetljeća koja su pred nama. Na nama je da ih oblikujemo. Prije 31 godinu naša se budućnost ovdje branila hrabrošću hrvatskog vojnika, a danas se čuva na drukčiji način. Znanje nam je snaga, zajedništvo zaštita, a politička ravnopravnost naše pravo. Europa je naš prostor, a Republika Hrvatska naša najveća prilika“, naglasila je Filipović.
U središnjem dijelu programa ulicama Jajca ponovno su prošli veterani hrvatskih snaga noseći ratne zastave svojih postrojbi. Nakon svečanog mimohoda, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služena je sveta misa za poginule hrvatske branitelje.
U propovijedi je posebno istaknuto kako se zahvalnost poginulim braniteljima ne može svesti samo na prisjećanje, nego mora imati svoje mjesto i u načinu na koji se sloboda živi danas.
„Pravedno je da ne zaboravimo svoje žrtve. Dostojno je da budemo zahvalni onima koji su za nas položili svoje živote. Najmanje što možemo učiniti jest da se molimo za pokoj njihovih duša i da zahvaljujemo Bogu za tako skupu i veliku cijenu koju su oni za nas platili. Naši dragi pokojni branitelji nisu poginuli da bismo mi opet ratovali. Mi kažemo da su nam oni izborili mir, što znači da je naša dužnost ne širiti rat, nego širiti mir, biti mirotvorci – ne samo oni koji o miru govore, nego oni koji doista tvore mir“, poručio je fra Stipo Kljajić.
Program je potom nastavljen kod središnjeg spomen-obilježja, dok se na jajačkoj tvrđavi razvijao hrvatski stijeg u spomen na trenutak oslobođenja grada. Nakon prisjećanja na postrojbe hrvatskih snaga koje su sudjelovale u oslobađanju i minute šutnje kojom je odana počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima, vijence je položilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, predvođeno predsjednikom dr. Draganom Čovićem. Vijence su položila i izaslanstva Republike Hrvatske te Ministarstva obrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon čega je molitvu za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje predvodio jajački gvardijan fra Božo Štrkalj.
Nakon komemorativnog dijela, obilježavanje se preselilo na gradski trg, gdje je svečana akademija povijesno značenje 13. rujna povezala s odgovornošću koja iz njega proizlazi i danas.
Kao domaćin, član Udruge „13. rujan“ Jajce i ratni zapovjednik Jajačke brigade, Ivo Šimunović podsjetio je na ratno iskustvo Jajca i Pougarja, istaknuvši kako su pripadnici Hrvatskoga vijeća obrane iz Jajca i Dobretića, zajedno s narodom, proveli 1048 dana u prognanstvu prije povratka u oslobođeni grad.
„Za poginule civile i vojnike, za rušenje obiteljskih i gospodarskih objekata, crkava i džamija, kao i povijesnih znamenitosti nitko nije osuđen. Nećemo se umoriti u ponavljanju istine. Zajedništvo u Domovinskom ratu i izvojevane pobjede obvezuju danas i u budućnosti sve naše predstavnike da grade jedinstvo i čuvaju mir“, kazao je Šimunović.
General zbora Stanko Sopta, ratni zapovjednik hrvatskih snaga, u obraćanju se prisjetio vojnika, dočasnika, časnika i ratnih zapovjednika koji su sudjelovali u operacijama 1995. godine, posebno istaknuvši njihov doprinos oslobođenju Jajca.
„Mi Hrvati pamtimo svoje korijene. O njima zorno svjedoči i ovaj Hrvojev kraljevski grad. Oni su duboki i iz njih crpimo snagu i ustrajnost. Oni nam daju povijesno i stvarno pravo na ravnopravnost u Bosni i Hercegovini. Bog blagoslovio današnji dan i sve mlade ljude koji su nosili stijeg ove čestitosti“, istaknuo je Sopta.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, obraćajući se u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, osvrnuo se i na politički i međunarodnopravni okvir koji je prethodio završnim vojnim operacijama 1995. godine.
„Temelj oslobođenja Jajca bila je Splitska deklaracija od 22. srpnja 1995. godine. Ona je dala pravni i politički legitimitet Hrvatskoj vojsci, Hrvatskom vijeću obrane i Armiji Bosne i Hercegovine. To je važno uvijek podsjećati jer je to bio temelj s međunarodnopravnog gledišta – deklaracija Tuđman–Izetbegović“, istaknuo je Grlić Radman.
Odajući pritom počast hrvatskim braniteljima i poginulima, Grlić Radman istaknuo je kako njihova žrtva ostaje trajna obveza sjećanja, dok ulaganja Vlade Republike Hrvatske ne predstavljaju samo potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, nego i doprinos stabilnosti, održivosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine.
Filipović je u svom obraćanju Jajce smjestila i u širi povijesni kontekst, podsjetivši na grad u kojem su se kroz stoljeća mijenjale države i granice, dok su ljudi, vjera, kultura i pripadnost prostoru opstajali.
„Oni prije nas sačuvali su ono što imamo danas, a poslije nas doći će generacije koje će pitati što smo učinili s onim što smo dobili. Voljela bih da odgovor moje generacije bude da smo sačuvali mir, izborili ravnopravnost, Bosnu i Hercegovinu snažno usmjerili prema Europskoj uniji, još čvršće se povezali s Republikom Hrvatskom te gradili gradove i općine u kojima će naša djeca željeti ostati. Dragi hrvatski branitelji, svjesna sam da vam moja generacija zahvalnost neće moći iskazati samo riječima. Morat ćemo je pokazati onim što činimo. Nakon stoljeća ratova, progonstava i povrataka, nadam se i vjerujem da će naša najveća pobjeda biti da naša djeca na ovim prostorima žive ponosno i dostojanstveno“, zaključila je Filipović.
Obilježavanju su nazočili zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara, ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, , zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, federalni ministar pravde Vedran Škobić te drugi članovi Predsjedništva HNS-a BiH, dužnosnici, predstavnici braniteljskih udruga i lokalnih zajednica.
Otvori KEKS Pay
