U vremenu kada se svijet nalazi pred novom fazom elektrifikacije, karakterističnoj po povećanoj potrošnji, ali i sve većem udjelu obnovljivih izvora i novih tehnoloških dostignuća, za BiH je od ključnog značaja navrijeme se prilagoditi promjenama, stvarajući preduvjete za učinkovitiju integraciju, modernizaciju te aktivno sudjelovanje u daljnjem razvoju. Predvodnik procesa promjena je Bosanskohercegovački odbor CIGRE, čiji predsjednik prof. dr. Zijad Bajramović za Večernji list govori o iznimnim prilikama razvoja elektroenergetskog sektora.
Večernji list BiH: Izaslanstvo BHO CIGRE imalo je zapažen nastup na 51. zasjedanju Međunarodne CIGRE u Parizu. U vremenima kada je energetika u samom vrhu prioriteta europskih država, koliko je za Bosnu i Hercegovinu značajno biti dio jednog ovakvog događaja?
Prof. dr. Zijad Bajramović: Sudjelovanje Bosne i Hercegovine na 51. zasjedanju Međunarodne CIGRE u Parizu ima veliki značaj jer omogućava našim stručnjacima da budu dio globalne razmjene znanja, iskustava i tehnoloških dostignuća u oblasti elektroenergetike. U vremenu kada se energetski sektor suočava s velikim promjenama – od dekarbonizacije i razvoja obnovljivih izvora do digitalizacije i povećanja potreba za električnom energijom – važno je da Bosna i Hercegovina aktivno sudjeluje u međunarodnim procesima. CIGRE predstavlja jedno od najvažnijih mjesta za razmjenu stručnih iskustava i definiranje pravaca razvoja elektroenergetskih sustava. Posebno je značajno da stručnjaci iz Bosne i Hercegovine ne budu samo korisnici novih tehnologija već aktivni sudionici u njihovu razvoju i primjeni. Jedna od ključnih poruka ovogodišnjeg zasjedanja jest da svijet ulazi u novu eru elektrifikacije. Rast potrošnje električne energije, razvoj obnovljivih izvora, električna vozila, toplinske pumpe, podatkovni centri i primjena umjetne inteligencije zahtijevaju potpuno drugačiji pristup planiranju i upravljanju elektroenergetskim sustavima. U tom kontekstu posebno je važan koncept “One Grid”, koji predstavlja integriran pristup planiranju i razvoju prijenosnih i distributivnih mreža. Ovaj koncept je značajan i za Bosnu i Hercegovinu jer odgovara potrebama budućeg razvoja – većem udjelu obnovljivih izvora, aktivnoj ulozi potrošača i potrebi za fleksibilnijim sustavom. Zapažen nastup izaslanstva BHO CIGRE potvrđuje da Bosna i Hercegovina raspolaže stručnim potencijalom koji može ravnopravno sudjelovati u međunarodnoj elektroenergetskoj zajednici i doprinositi modernizaciji vlastitog energetskog sektora.
Večernji list BiH: Jasno je da se iz godine u godinu u BiH povećavaju kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Smatrate li da postoji prostor za daljnji napredak u tom kontekstu?
Prof. dr. Zijad Bajramović: Bosna i Hercegovina ima značajan prostor za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije, prije svega solarne energije, energije vjetra i hidroenergije. Posljednjih godina posebno je izražen razvoj fotonaponskih sustava, pri čemu privatni investitori imaju značajnu ulogu. Očekuje se da će u iduće četiri godine u elektroenergetski sustav BiH godišnje biti uključivano približno od 500 do 600 MW novih obnovljivih kapaciteta, uglavnom kroz projekte solarnih elektrana i vjetroelektrana. To predstavlja veliku razvojnu priliku, ne samo za povećanje proizvodnje električne energije već i za jačanje energetske sigurnosti i smanjenje emisija. Međutim, uspješna energetska tranzicija ne podrazumijeva samo izgradnju novih elektrana već njihovu uspješnu integraciju u elektroenergetski sustav kroz modernizaciju prijenosne i distributivne mreže, digitalizaciju, razvoj skladištenja energije i veću fleksibilnost sustava. Potrebno je osigurati stabilan investicijski ambijent, učinkovitije procedure za realizaciju projekata i odgovarajuće planiranje razvoja sustava. Važnu ulogu imat će i razvoj prosumera kod građana i malih gospodarskih subjekata koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe. Uz odgovarajući regulatorni okvir, pametna brojila i baterijske sustave, oni mogu značajno doprinijeti stabilnosti i učinkovitosti budućeg elektroenergetskog sustava. Bosna i Hercegovina ima prirodne potencijale za snažan razvoj obnovljivih izvora, ali je potrebno osigurati da taj razvoj bude planski, usklađen s potrebama elektroenergetskog sustava i dugoročnim energetskim ciljevima zemlje.
Večernji list BiH: Jeste li optimist da će se BiH navrijeme uspjeti prilagoditi u procesu stvaranja klimatski održivog sustava, usklađenog s planovima EU?
Prof. dr. Zijad Bajramović: Bosna i Hercegovina ima mogućnost uspješno odgovoriti na izazove energetske tranzicije i približiti se europskim klimatskim ciljevima, ali to zahtijeva ubrzanje reformskih procesa i donošenje pravodobnih odluka. Naša zemlja ima značajne prednosti – bogate hidroenergetske resurse, dobre uvjete za razvoj solarne i vjetroenergije, razvijen elektroenergetski sektor i stručne kadrove. Istovremeno, potrebno je riješiti ključne izazove, prije svega smanjenje ovisnosti o ugljenu, povećanje energetske učinkovitosti, modernizaciju infrastrukture i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Posebno je važno ubrzati usvajanje i provođenje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), daljnji razvoj obnovljivih izvora energije, digitalizaciju elektroenergetskog sustava te primjenu novih tehnologija, uključujući baterijske sustave i razvoj prosumera. Energetska tranzicija mora biti provedena planski i pravedno, uz očuvanje sigurnosti opskrbe, zaštitu i prestrukturiranje regija ovisnih o ugljenu i stvaranje novih razvojnih mogućnosti kroz obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i nove tehnologije. Umjereni sam optimist jer Bosna i Hercegovina ima potrebne prirodne i stručne potencijale za uspješnu tranziciju. Međutim, vrijeme je ključni čimbenik – brzina reformi, kvaliteta regulatornog okvira i sposobnost privlačenja investicija odlučit će koliko ćemo uspješno odgovoriti na europske energetske izazove.
Večernji list BiH: U kojoj su mjeri izazovi na globalnom energetskom tržištu signal da BiH mora aktivno raditi na daljnjoj modernizaciji distributivne mreže, a osobito sustava za skladištenje energije?
Prof. dr. Zijad Bajramović: Globalne promjene u energetici jasno pokazuju da budući elektroenergetski sustavi moraju biti fleksibilniji, digitalizirani i sposobni za integraciju velikog broja distribuiranih izvora energije. Bosna i Hercegovina mora prilagoditi svoju distributivnu infrastrukturu novim uvjetima. Mreže koje su tradicionalno bile projektirane za jednosmjerni tok energije sada moraju omogućiti dvosmjerne tokove, aktivno upravljanje potrošnjom i priključenje velikog broja novih proizvođača, uključujući prosumere. Posebnu ulogu imaju sustavi za skladištenje energije, osobito baterijski sustavi (BESS). Oni omogućavaju da se višak energije iz obnovljivih izvora koristi u razdobljima kada je proizvodnja manja, čime se povećava fleksibilnost sustava, smanjuju ograničenja u mreži i omogućava veća integracija solarnih elektrana i vjetroelektrana. Za razvoj ovih sustava potrebno je unaprijediti regulatorni okvir, jasno definirati njihovu ulogu na tržištu električne energije i omogućiti njihovo sudjelovanje u pružanju pomoćnih usluga. Procjenjuje se da će u iduće tri godine u razvoj i modernizaciju distributivne mreže u Bosni i Hercegovini biti potrebno investirati oko 3 milijarde KM. Ova ulaganja su nužna kako bi mreža mogla odgovoriti izazovima koje novi sudionici na tržištu električne energije donose sa sobom.
Večernji list BiH: Svjedoci smo i niza reformi u pogledu proizvodnje električne energije, a posebno u kontekstu kategorije prosumera. Koliko je danas građanima, konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine, isplativo krenuti u realizaciju projekta proizvodnje energije za vlastite potrebe, odnosno prodaje viškova u distributivnu mrežu?
Prof. dr. Zijad Bajramović: Prosumerski model predstavlja važan element energetske tranzicije u Federaciji BiH jer omogućava građanima da proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, smanje troškove i eventualne viškove predaju u distributivnu mrežu. Isplativost ovih projekata ovisi o veličini sustava, vlastitoj potrošnji, cijeni opreme i uvjetima obračuna električne energije. Najveća korist ostvaruje se kada se proizvedena energija koristi za vlastite potrebe, zbog čega je pravilno dimenzioniranje fotonaponske elektrane ključno. U sadašnjim uvjetima razdoblje povrata investicije za dobro projektirane sustave najčešće se kreće oko 7 do 12 godina. Ograničenje za brži razvoj prosumera predstavljaju niske cijene električne energije u BiH, zbog čega će za širu primjenu biti važni modeli podrške, povoljni krediti i razvoj novih tržišnih mehanizama. Osim ekonomske koristi, prosumeri doprinose smanjenju emisija CO₂, povećanju energetske učinkovitosti i fleksibilnosti elektroenergetskog sustava, posebno kroz povezivanje s baterijskim skladištenjem, pametnim brojilima i upravljanjem potrošnjom. Ulaganje u fotonaponske sustave u Federaciji BiH danas je opravdano za veliki broj kućanstava i poslovnih objekata, prvenstveno kao način smanjenja vlastite potrošnje i povećanja energetske neovisnosti. Daljnji razvoj prosumera zahtijeva nastavak regulatornih reformi, modernizaciju i vidljivost mreže i razvoj opcija fleksibilnosti sustava, što uključuje i skladištenje energije u nadležnosti ODS-a ili operatora skladišta energije, a sve u skladu sa zakonskim odredbama.
Otvori KEKS Pay
