Sud BiH izdao je potjernice za više od 60 osoba koje je Državno tužiteljstvo optužilo za ratne zločine, uključujući i one koji su osuđeni. Sud navodi da su među najčešćim razlozima nedostupnosti optuženih i osuđenih osoba odlazak u zemlju čiji su državljani, a koja ne izručuje vlastite državljane, kao i nepostojanje odgovarajućeg sporazuma o izručenju. Problem mogu dodatno zakomplicirati različita pravna tumačenja kaznenih djela u različitim zemljama, izvještava BIRN BiH.
Ministarstvo pravde BiH ima najveći broj slučajeva međunarodne pravne pomoći sa Srbijom, Hrvatskom, Njemačkom, Sjedinjenim Američkim Državama i Austrijom, uključujući postupke izručenja osoba za kojima su izdane potjernice, piše Detektor.
Prema podacima zabilježenim u informacijskom sustavu Ministarstva za upravljanje predmetima, u posljednjih deset godina zabilježeno je 48 slučajeva u kojima su zahtjevi za izručenje osoba za ratne zločine upućeni drugim zemljama. Jedan od tih zahtjeva bio je upućen Crnoj Gori i taj zahtjev je odobren. U nekim slučajevima zahtjevi su odbijeni, dok je određeni broj još uvijek u postupku rješavanja.
Prema Sudu Bosne i Hercegovine, Momir Savić i Vukadin Spasojević, osuđeni na 17 i 11 godina zatvora za zločine u Višegradu, Mirko Todorović, osuđen na 13 godina zatvora za zločine na području Bratunca, kao i Boško Lukić i Dragan Despot, osuđeni na 14 i 18 godina zatvora za zločine u Ključu, te Nedžad Tinjak, koji je osuđen na 14 godina zatvora.
Nedostupni su i Dragoslav Marjanović, osuđen na 14 godina zatvora za zločine u Tesliću, Miroslav Duka, osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Bileći, zatim Ilija Zorić i Zoran Stojnić, osuđeni na 20 i osam godina zatvora za zločine na području Prijedora. Mićo Jurišić, također osuđen na 11 godina zatvora za zločine na području Prijedora, nedostupan je pravosuđu. U bijegu su i Simo Stupar, osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Vlasenici, Rajko Karlica, osuđen na 15 godina zatvora za zločine na području Bosanskog Novog, te Ilija Jurić, osuđen na šest godina zatvora za zločine u Odžaku. Miodrag Mitrašinović postao je nedostupan prije pravomoćnosti presude za otmicu i ubojstvo putnika iz vlaka u Štrpcima, u kojoj je osuđen na 13 godina zatvora.
Na popisu nedostupnih je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina zatvora jer je kao zapovjednik Taktičke skupine “Ozren” Vojske Republike Srpske, 25. svibnja 1995. godine, naredio topničkom vodu da topovima granatira grad Tuzlu, što je dovelo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 ljudi.
Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine, napustio je Bosnu i Hercegovinu nakon što je u travnju 2022. osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene 1995. na području Vozuće i Zavidovića. Prema njegovoj obrani, Mahmuljin je otišao na liječenje u Tursku. Od Turske je zatraženo njegovo izručenje, ali su tamošnje vlasti objavile da se Mahmuljin ne nalazi na njihovom teritoriju.
Dušan Milunić, koji je osuđen na 12 godina zatvora za zločine na području Prijedora, nije među pravomoćno osuđenim osobama koje nisu na popisu Suda Bosne i Hercegovine, a za kojima je raspisana međunarodna tjeralica.
Sud pojašnjava da mogu izdati nalog za raspisivanje međunarodne tjeralice, odrediti pritvor i pokrenuti postupak izručenja kada se okrivljenik ili pravomoćno osuđena osoba nalazi izvan Bosne i Hercegovine. Izručenje se provodi diplomatskim putem putem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, koje je središnje tijelo za međunarodnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima. U slučaju pravomoćnih osuđujućih presuda, moguće je, ovisno o okolnostima, koristiti mehanizme za dodjeljivanje izvršenja kazni.
Sud dalje navodi da ne vode odvojene evidencije o tome koliko se nedostupnih osoba nalazi u inozemstvu, niti koliko je izdanih tjeralica.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH navodi da se u Interpolovoj bazi podataka trenutno nalaze 174 aktivne međunarodne tjeralice izdane na zahtjev pravosudnih tijela u BiH za ratne zločine, genocid i zločine protiv civilnog stanovništva.
Među optuženicima za ratne zločine je i nekoliko bjegunaca koji su postali nedostupni pravosuđu nakon završetka prvostupanjskog postupka. Među njima su Mile Ujić, optužen za zločine u Rogatici, i Elvir Mumimović, koji je optužen za zločine u Sarajevu. Mirko Vrucinić, optužen za zločine u Sanskom Mostu, postao je nedostupan prije šest godina u razdoblju kada je njegova obrana trebala dati završne riječi nakon petogodišnjeg suđenja, te je za njim raspisana tjeralica. I Dušan Kuzmanović, optužen za zločine u Tesliću, postao je nedostupan pravosuđu neposredno prije završetka prvostupanjskog postupka.
Prije nekoliko godina, pozornost javnosti privuklo je izdavanje tjeralice za Milomirom Savčićem, optuženim za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici, nakon što mu je određen pritvor zbog kršenja mjera zabrane, konkretno zbog istupanja u medijima. U Savčićevom slučaju prethodno je održano nekoliko ročišta na kojima su ispitani svjedoci Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
Osim Savčića, zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Srebrenici nedostupno je još oko 10 osoba, a Tužiteljstvo BiH nedavno je odgovorilo da su za njima i dalje na snazi potjernice, bez obzira na to što su neke procesuirane u Srbiji.
Sud Bosne i Hercegovine navodi da se na popisu nedostupnih osoba za Srebrenicu nalaze Aleksa Golijanin i Nedeljko Milidragović, protiv kojih se godinama vodi postupak u Beogradu, uz još nekoliko optuženika za ubojstva u Kravici.
Osim za Srebrenicu, većina optuženika koji su nedostupni je za zločine u Prijedoru, a osim osuđenih, potjernice su izdane i za Željkom Rudakom, Dragomirom Šaponjom i Miodragom Vujičićem.
Rajko Drljača, optužen za zločine u Banjoj Luci, postao je nedostupan nakon nekoliko ročišta, dok je u bijegu i Ranko Grab, koji je optužen za zločine na području Bosanskog Novog. Neuhvatljivi Dušan Spasojević optužen je u dva slučaja zločina na području Zvornika, dok je Miodrag Nikačević prethodno osuđen za zločine u Foči, ali mu nekoliko godina kasnije nije uručena nova optužnica.
Nedavno je izdana naredba o raspisivanju središnje i međunarodne tjeralice za Milenkom Samardžijom, optuženim za zločine u Bijeljini 1992. godine.
Na jednoj od sjednica Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine izneseno je da je pravosuđu nedostupno gotovo 300 osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine, od čega se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi 106 slučajeva protiv nedostupnih osoba.
Otvori KEKS Pay
