Zahuktava se berba maslina u Hercegovini. Optimalno vrijeme berbe je oko mjesec dana, od sredine listopada do sredine studenoga, no zbog dugotrajnog toplog vremena i ubrzanijeg sazrijevanja, neki maslinari su počeli i koji dan prije, već 12. listopada. Maslina, najsvetije i najplemenitije drvo, koje biblijski i mitološki simbolizira mir, dugovječnost i blagoslov, a čovjeku daruje maslinovo ulje, eliksir života; tekuće zlato, kako ga je prvi prozvao slavni grčki pjesnik Homer, naveliko je osvojila i očarala Hercegovinu, piše Večernji list BiH.
Počelo je prije dvadesetak godina, no može se reći da se vratila u Hercegovinu, jer postoje tragovi i dokazi još iz antičkih i rimskih vremena da je postojala i rasla na krševitom i sunčanom hercegovačkom tlu. Danas u hercegovačkim maslinicima raste oko 147.000 stabala maslina na oko 643 hektara zemljišta. Prerada se vrši u devet uljara, godišnje se proizvede oko 380.000 litara ulja vrhunske kvalitete. To su podaci iz vremena prošlogodišnje sezone, međutim, ima naznaka da bi se brojevi u ovogodišnjoj maslinarskoj kampanji mogli povećati.
Zapuhala bura
Ante i Ljilja Brajković vlasnici su maslinika i uljare Oliva u Prćavcima nedaleko od Čapljine. Maslinik ima oko 3000 maslina, a druga je godina kako će prerađivati masline u svojoj uljari. – Zapuhala je pomalo bura, nakon kiše za vikend zemlja se procijedila, počeli smo s branjem i preradom. Ima nas petnaestero, stroj zuji, sve je upaljeno, za koju minutu trebaju proteći prve kapi. Sve ide kako treba, ova godina je dobra, odlična, bolja nego prošlogodišnja unatoč tome što je bila suša. Doveli smo sebi vodu sa Studenčice. Da nije bilo vode, bila bi katastrofa. Postavili smo crijevo, 1000 metara, niže crkve u Studencima je pumpa i u sustav ubacuje vodu. Beremo ručno, imamo tri električna tresača. Zasad imamo dovoljno radnika, tu su iz sela, a što će biti idućih godina, vidjet ćemo – kaže nam Ante Brajković.
Dnevnica radnicima je od 40 do 50 eura, u njihovoj trgovini uzmu hranu i piće za cijeli dan, to im se ne naplaćuje. Lani su imali više od 20 tona maslina, ulje su prodali, ostavili su još nešto za svoju prodavaonicu, da ima za prodaju dok ne prispije novo, ljudi su navikli da tu mogu kupiti.
– Nemamo problema s prodajom, sve prodamo po BiH – Sarajevo, Banja Luka, Mostar i drugi veći gradovi. Također ljudima kad dođu iz Njemačke, ponesu u bidonima po tri ili pet litara. Cijena je 40 KM za jednu litru. Imamo i svoju kušaonicu maslinova ulja, plan nam je dovoditi turiste u kušaonicu, u maslinik... – ističe Ante. Najveći maslinik u Hercegovini je maslinik Dragana Mikulića u Ljubuškom.
U njemu raste i daje “božanski rod” 7000 stabala maslina. Dragan je pripremio zemljište za još 3000 stabala, međutim, u dvojbi je hoće li zasaditi taj dodatni broj, još će pričekati, a razlog je tržište, točnije mogućnosti domaćeg tržišta da primi dodatne količine ulja.
– S berbom smo krenuli navrijeme, sve pripremne radnje izvršili smo navrijeme, imat ćemo dosta posla, možda i više od mjesec dana. Bila je velika suša, kiše praktički nije bilo četiri mjeseca, maslina nije radila kako je trebala, plodovi su sitni. Kad je trebala puniti ulje, ona je jednostavno “spavala”.
Takvo stanje je u maslinicima koji se nisu natapali i zbog toga ljudi imaju teškoća. Međutim, kod nas tih problema nije bilo, imamo navodnjavanje “kap po kap”, crpimo vodu iz 300 metara dubine, od svibnja se voda i natapanje nisu gasili. Imat ćemo dobru godinu, dobar i kvalitetan urod – kazuje nam Dragan Mikulić. Problemi s radnom snagom aktualni su i u maslinarstvu. Dragan je bio u neizvjesnosti kako će to ove godine premostiti. Nekad je imao po 50, 60 radnika, ove berbe treba mu ih od 30 do 50. Radnici su mu potrebni ne samo u masliniku i branju nego i u uljari, u kojoj prerađuje svoje masline i masline drugih maslinara. Cijena prerade je 60 feninga po kilogramu. U berbi prošle godine koristio je stroj za berbu maslina, koji vibracijom trese stabla, unajmio ga je u Sloveniji.
Oštećenje kore
– Nisam baš zadovoljan tim strojem za berbu zato što oštećuje koru stabla masline, a i ne otrese sve, ostane plodova na granama. Imam 20 električnih tresača, ljudi s njima rade, tako ćemo raditi ove godine – naglašava Dragan i nastavlja: – Što se tiče radne snage, uglavnom su to sad umirovljenici i stariji ljudi, od 60 do 70 godina, i ne može se od njih puno očekivati. Dođe mi umirovljenica, može raditi neke poslove, ali treba mi jak muškarac koji će s tresačem tresti, to zahtijeva snagu i izdržljivost, a njih nema puno. Ipak, skupio sam 38 radnika zahvaljujući Romima iz Mostara. Njih je otprilike polovina, uglavnom su to mlađi ljudi, dobro rade. Lanjsku proizvodnju gotovo je u cijelosti prodao, ostala je još jedna tona. Cijena je i kod njega 40 KM po litri. Napominje da nije lako prodati toliku količinu na domaćem tržištu. Ako se ide na izvoz, na inozemno tržište, kaže, nudi se cijena šest eura za litru, što je posve neisplativo, sama prerada dođe šest, sedam maraka. Posebice što se radi o visokokvalitetnom ekstradjevičanskom maslinovu ulju, najviše i najčistije kategorije, koje se dobiva mehaničkim postupkom, hladnim prešanjem izravno iz ploda masline, bez bilo kakve kemijske obrade i dogradnje. Nasuprot onom iz trgovačkih kuća, koje je pravi surogat, veoma sumnjivih vrijednosti, naglašava Dragan.
Otvori KEKS Pay
