Nakon obilnih oborina koje su pogodile Hercegovinu i ponovno probudile strah od razornih poplava, meteorolog Nedim Sladić donosi ohrabrujuće vijesti – najopasniji dio vremenskog sustava je prošao.
Međutim, dok je jug zemlje strahovao od poplava, Bosna i Hercegovina suočava se s drugim, dugoročnijim problemom. Prema Sladićevoj analizi, u proteklih nekoliko mjeseci zabilježen je deficit oborina od čak 200 do 400 litara po četvornom metru. Rijeke su na izuzetno niskim razinama, tlo je isušeno, a predstojeća zima mogla bi imati važnu ulogu u obnavljanju zaliha vode.
Gostujući u emisiji „Novi dan“ na N1, Sladić je objasnio što nas očekuje idućih dana, zašto je snijeg toliko važan i kada ćemo imati pouzdanije prognoze za zimu.
Hercegovina može odahnuti: Najgore je prošlo
Nakon najava da bi u pojedinim dijelovima Hercegovine moglo pasti i do 120 litara kiše po četvornom metru, stanovnici ovog dijela Bosne i Hercegovine s posebnom su zabrinutošću pratili vremenske prilike.
Sladić, koji se u program N1 uključio iz britanskog Leicestera, poručio je da je glavnina oborina prošla te da se u idućim satima ne očekuju ozbiljniji problemi.
– Zapravo, vrlo dobro je započeti viješću da je glavnina oborina sada iza nas. Upozorenje koje je bilo na snazi do jučer u kasnim večernjim satima sada više nije na snazi – rekao je Sladić.
Objasnio je da se sustav obilnih oborina premjestio preko juga i jugoistoka Hercegovine prema Crnoj Gori i Albaniji.
– U idućim satima imat ćemo samo prolazne i slabije oborine, koje ne mogu načiniti veću materijalnu štetu niti mogu prouzročiti veće probleme – naveo je.
Prema njegovim riječima, tijekom prethodnog dana u većini gradova Hercegovine palo je između 40 i 70 litara kiše po četvornom metru, i to u vrlo kratkom vremenskom intervalu.
– Stanovnici Hercegovine mogu sada i odahnuti, budući da tijekom jučerašnjega dana jesu pale veće količine oborina u vrlo kratkom vremenskom intervalu, u većini gradova između 40 i 70 litara po četvornom metru. No, na svu sreću, većih problema nije bilo – istaknuo je, spominjući manji odron, odnosno klizište na području Jablanice.
Govoreći o usporedbi s katastrofalnim poplavama iz listopada 2024. godine, Sladić je objasnio da je ključna razlika u brzini premještanja vremenskog sustava.
Ovoga puta sustav se znatno brže premještao prema istoku, pa se intenzivne oborine nisu zadržavale nad istim područjem kao tijekom ranije katastrofalne epizode.
Sladić upozorava: BiH nedostaje i do 400 litara kiše po četvornom metru
Iako su obilne oborine izazvale zabrinutost u Hercegovini, Sladić upozorava da je jedan od najvećih problema s kojima se Bosna i Hercegovina trenutačno suočava upravo nedostatak kiše.
Prema njegovim analizama, deficit oborina traje mjesecima, a posebno je izražen u Bosni.
– Analiza koju sam radio u standardiziranom oborinskom indeksu govori nam da unatrag tri do šest mjeseci Bosna i Hercegovina kronično ima nedostatak oborina između 200 i 400 litara po četvornom metru u odnosu na neke uobičajene prosjeke – upozorio je.
Naglasio je da je površinski sloj tla izuzetno siromašan vlagom, a da se problem ne može riješiti jednom epizodom obilnih oborina.
– Mi smo u vrlo izraženoj suši, tako da nama treba dosta oborina, ali ne oborine koje će biti u obliku obilnih pljuskova koji mogu u vrlo kratkom vremenskom intervalu izazvati bujice, jer je tlo sada hidrofobno – objasnio je.
Kako je naveo, isušeno tlo ne može dovoljno brzo upiti velike količine vode, zbog čega intenzivni pljuskovi mogu izazvati bujične poplave, a da pritom ne doprinesu dovoljno obnavljanju podzemnih zaliha.
– Nama treba jednostavno ravnomjerno raspoređena kiša koja će uistinu svaku tu kapljicu pohraniti u tlo i polako je sprovesti u dublje slojeve – rekao je.
Rijeke na minimumu, suša se nastavlja
Sladić je upozorio i na izuzetno niske vodostaje rijeka, ističući da se značajnije količine oborina ne očekuju ni u idućem razdoblju.
– Bosna je i dalje u izrazito jakoj suši, i to ne treba podcjenjivati s obzirom na probleme koje imamo na području Županije Sarajevo s vodoopskrbom – rekao je.
Prema njegovim riječima, u idućih šest do sedam dana ne postoje naznake značajnijeg poboljšanja hidrološke situacije.
– Većina rijeka je i dalje na biološkom minimumu, i takva situacija će se najvjerojatnije i nastaviti, iako će oborina biti, i to prije svega u dane vikenda. Opet su to prolazne i slabe oborine – objasnio je.
Dodao je da upravo niske razine rijeka trenutačno smanjuju opasnost od većih riječnih poplava, iako lokalne bujice tijekom intenzivnih pljuskova i dalje predstavljaju zaseban rizik.
Hoće li Sarajevo imati dovoljno vode? Snijeg bi mogao biti presudan
Poseban dio razgovora bio je posvećen problemima vodoopskrbe u Sarajevu, ali i važnosti snježnoga pokrivača za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Voditeljica je podsjetila na upozorenje profesora Nusreta Dreškovića, dekana Prirodno-matematičkog fakulteta, koji je govorio o mogućim ozbiljnim problemima s vodoopskrbom ukoliko tijekom zime izostanu značajnije snježne oborine.
Sladić je istaknuo da stručnjaci poput Dreškovića i profesora Muriza Spahića dobro poznaju hidrološka obilježja Sarajevskog polja i Bosne i Hercegovine.
– Naravno da je nama glavni čimbenik za stabilnu vodoopskrbu i, naravno, za normalno funkcioniranje vegetacije na području Bosne i Hercegovine koliko zapravo mi snijega dobijemo tijekom zimskih mjeseci – rekao je.
Naglasio je da snijeg, unatoč problemima koje može izazvati u prometu i svakodnevnom životu, predstavlja jednu od najvažnijih komponenti prirodnoga ciklusa vode.
– Nama je i te kako snježni pokrivač bitan, ma koliko on može stvarati određene poteškoće. A vidjeli smo da se često zna dogoditi da nas 20 ili 30 centimetara, uvjetno rečeno, paralizira – rekao je.
Objasnio je da se otapanjem snijega tijekom proljeća obnavljaju zalihe vlage u tlu i podzemni spremnici vode, što je posebno važno pred ljetne mjesece.
Dovoljno vlage u tlu, dodao je, doprinosi i smanjenju opasnosti od požara tijekom sušnih razdoblja.
Kakva nas zima očekuje? Sladić ne želi davati preuranjene prognoze
Iako su posljednjih tjedana sve češće najave o mogućoj hladnoj i snježnoj zimi, Sladić upozorava da je još rano donositi pouzdane zaključke.
– Kada govorimo o zimi, ove godine i dalje nemamo nikakvih jasnih naznaka što možemo očekivati – rekao je.
Objasnio je da na zimske vremenske prilike u Bosni i Hercegovini utječe niz složenih atmosferskih i oceanskih procesa.
Među njima su stanje Atlantskog oceana, stratosferski polarni vrtlog, sjevernoatlantska cirkulacija, ali i temperature površine mora.
Govorio je i o fenomenu El Niño, koji može imati neizravan utjecaj na europsku zimu, ali je taj utjecaj znatno slabiji nego u područjima bližim Pacifiku.
Prema povijesnim obrascima koje je opisao, tijekom pojedinih El Niño epizoda prvi dio zime često bude blaži od prosjeka, uz manje snijega.
Međutim, u drugom dijelu zime može doći do promjene atmosferske cirkulacije i češćih prodora hladnijega zraka.
– Kada gledamo neki obrazac, srednji obrazac svih El Niño fenomena, to uključuje i slabije i srednje jake i izuzetno jake, onda generalno prvi dio zime zna često biti blaži od prosjeka, s manjom količinom snijega – objasnio je.
Dodao je da u drugom dijelu zime, kada oslabi utjecaj Atlantika, sjevernija strujanja mogu donijeti hladnija razdoblja i snježne epizode.
Ipak, upozorio je da takvi obrasci ne znače da će se isti scenarij nužno ostvariti i ove zime.
– Ja bih doista pričekao kraj prve dekade studenoga, kada će nam doći najnoviji izračuni, koji zapravo i trebaju biti pandan za sezonsku prognozu za zimu – poručio je.
Naglasio je da sezonske prognoze govore o vjerojatnosti toplijih, hladnijih, vlažnijih ili sušnijih razdoblja u odnosu na višegodišnje prosjeke, a ne o preciznom vremenu tijekom svakoga zimskog dana.
„Zima je jedno od najtežih doba godine za izdati prognozu vremena“, istaknuo je.
Zlatna jesen ipak nije završena
Za one koji se pitaju jesu li ugodni jesenski dani iza nas, Sladić ima ohrabrujuće vijesti.
Prema njegovoj prognozi, nakon prolaznih slabijih oborina očekuje se stabilizacija vremena, uz jačanje polja visokoga tlaka zraka.
Jutra će obilježiti magla po kotlinama i uz riječne tokove, dok će drugi dio dana donositi više sunčanih razdoblja.
– Možemo reći da zlatna jesen nije baš otpisana. Bit će tu još uvijek dosta lijepih dana, ali ne treba očekivati pretjerane temperaturne ekscese – rekao je.
Ipak, stabilnije vrijeme istodobno znači da se nastavlja razdoblje bez značajnijih oborina, što neće pomoći popravljanju hidrološke situacije.
Klimatski ekstremi sve izraženiji: Nakon suše dolaze snažni pljuskovi
Govoreći o klimatskim promjenama, Sladić je upozorio na sve izraženije vremenske ekstreme, posebno na izmjenu dugotrajnih sušnih razdoblja i kratkotrajnih, ali izuzetno intenzivnih oborina.
Osvrnuo se i na istraživanje europskih ljeta, navodeći da povećanje energije u klimatskom sustavu doprinosi češćoj pojavi ekstremnih vrućina.
Prema njegovim riječima, oceani apsorbiraju velike količine energije, što utječe na složene interakcije između atmosfere, mora i kopna.
Takvi procesi, objasnio je, povećavaju mogućnost pojave temperaturnih ekstrema, uključujući i na području Bosne i Hercegovine.
Posebno zabrinjava to što se duža razdoblja bez oborina sve češće mogu izmjenjivati s kratkim epizodama izrazito obilne kiše.
Za zemlju koja se već suočava s izraženim deficitom oborina, takav raspored kiše predstavlja dodatni problem.
Sladić je zato još jednom naglasio da Bosni i Hercegovini nisu potrebni samo veliki ukupni iznosi oborina, nego i njihov povoljan raspored tijekom godine.
– Tako ćemo nahraniti naše podzemne rezervoare, a drugi dio posla će svakako odraditi zima – zaključio je meteorolog Nedim Sladić u razgovoru za N1.
Otvori KEKS Pay
