Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MMKS) ponovno je odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg zapovjednka Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića, osuđenog na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici.
Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u svojoj je odluci navela da njegov zahtjev treba odbiti, iako ispunjava uvjete za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu.
"Iznimna težina zločina za koje je osuđen snažno govori protiv odobravanja prijevremenog puštanja na slobodu, a Krstić nije pokazao stupanj rehabilitacije koji bi odgovarao težini njegovog kriminalnog ponašanja", izjavila je Gatti Santana.
Međutim, istaknula je nekoliko važnih pokazatelja njegova napretka prema postizanju standarda rehabilitacije, uključujući činjenicu da je javno podržao usvajanje rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom se 1995. godine obilježava Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, unatoč službenom stavu Srbije o toj rezoluciji.
Gatti Santana također je istaknula činjenicu da je Krstić ostao pri priznanju odgovornosti za zločine za koje je osuđen čak i nakon značajne medijske pozornosti koju je njegova izjava iz 2024. godine izazvala.
- Potaknula bih Krstića da nastavi razmišljati o događajima koji su doveli do njegove osude, o svojim djelima i propustima, kao i o utjecaju njegovog ponašanja na počinjenje zločina, te da temeljito razmotri postoje li ikakve informacije koje bi mogao pružiti, a koje bi mogle pomoći nacionalnim kaznenim postupcima ili identifikaciji lokacija posmrtnih ostataka nestalih osoba - izjavila je Gatti Santana.
Krstić je prethodno podnio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem je prihvatio odgovornost. Krstić je u pismu pohvalio donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. srpnja određen Danom sjećanja na žrtve genocida, te izjavio da podržava Rezoluciju.
- Prihvaćam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, kojima se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid nad Bošnjacima u Srebrenici u srpnju 1995., da sam pomagao i podržavao genocid znajući da neki članovi Glavnog stožera namjeravaju počiniti genocid - naveo je Krstić u pismu.
Krstić je tada napisao da je pomagao i podržavao zločin protiv čovječnosti sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu prisilnog uklanjanja bošnjačkih civila iz Potočara, da je sudjelovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom preseljenju žena, djece i staraca iz Srebrenice, kako je naveo, znajući da su civili izloženi ubojstvima, silovanju, premlaćivanju i zlostavljanju.
Izjavio je da zna da Glavni stožer VRS-a nema dovoljno vlastitih snaga za izvršenje pogubljenja bez korištenja snaga Drinskog korpusa.
- Želio bih se još jednom u životu naći u Potočarima, pokloniti se žrtvama i zatražiti oprost - napisao je Krstić, objašnjavajući da bi to učinio ako bi mu obitelji žrtava to dopustile.
Mehanizam je više puta odbio njegove zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu.
Ranije ove godine Sud BiH potvrdio je optužnicu koja Krstića tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. u Novoseocima kod Sokoca.
Otvori KEKS Pay
