Ekskluzivni intervju

Darko Laštro: Vjetroagregati bi promijenili život na planini, cijelo Livno može ostati bez vode!

Darko Laštro
23.04.2026.
u 09:59

Predsjednik Planinarskog društva Cincar Darko Laštro dao je intervju za Večernji list

Jedna od glavnih ekoloških tema u državi ovih je dana planirana izgradnja vjetroparka na visoravni Kruzi.

U razgovoru za Večernji list predsjednik Planinarskog društva Cincar Darko Laštro upozorava na katastrofalne propuste u pripremi projekta, ugrožavanje pitke vode za cijelo Livno te odlučnost lokalne zajednice da zaštiti ovaj prirodni biser.

Vecernji.ba: Gospodine Laštro, PD Cincar je jedno od najstarijih društava u BiH. Što za vas i vaše članove znače Kruzi?

Naše društvo uskoro slavi stoti rođendan i imamo velike planove za budućnost, od renoviranja spavaonica i kuhinje do proširenja terase kako bismo osigurali potpuni ugođaj našim gostima. Mi smo taj planinarski turizam počeli razvijati prije 30 godina. Za nas Kruzi nisu samo teren, to je naš drugi dom gdje pronalazimo duševni mir i zadovoljstvo.

Vecernji.ba: Glavni prijepor izaziva studija utjecaja na okoliš. Što su vaši ključni prigovori?

Ta je studija napravljena toliko loše da joj se struka doslovno ruga. Investitori su, očito prepisujući podatke s Google Eartha, naveli životinje koje uopće ne žive u našoj regiji, a potpuno su zanemarili vrste koje su svakodnevno na planini, poput surog orla ili mrkog medvjeda. Posebno nas brine ignoriranje arheološkog nalazišta Cerina gradina, rimske utvrde koja se nalazi svega 70 metara od planirane trase puta, a zaštićena je državnim zakonom. Čak su i naš planinarski dom na kartama zamijenili ruševinom udaljenom dva kilometra.

Vecernji.ba: Koliko bi sami vjetroagregati fizički promijenili vizuru i život na planini?

Planirano je šest vjetrostupova između doma i planine Cincar. Najbliža turbina bila bi udaljena jedva 400 metara od doma. Kad uzmete u obzir da su stupovi visoki do 95 metara, a elise još toliko, to je ruglo od 180 metara visine tik uz planinarski objekt. To bi uništilo mir i spokoj zbog kojeg ljudi dolaze. Imamo iskustva s Ivovika i Borove glave – vibracije i to specifično zujanje osjete se stotinama metara uokolo.

Vecernji.ba: Spomenuli ste i ozbiljnu prijetnju vodoopskrbi Livna?

To je možda i najveći apsurd. Između ponora u Glamoču i izvora Duman, s kojeg se napaja 20 do 30 tisuća stanovnika Livna, planirana su 23 stupa. Federalno ministarstvo je donijelo odluku da za ovaj projekt ne treba vodna dozvola, što je strašno na ovakvom krškom terenu. Miniranje i kopanje izravno ugrožavaju podzemne vode, a već sad vidimo na drugim vjetroelektranama kako ulja i maziva cure niz turbine. Ako zagadimo Duman, Livno ostaje bez vode.

Vecernji.ba: Kako projekt utječe na divlje konje i stočarstvo?

Iako je stočarstvo stagniralo, još uvijek imamo obitelji koje cijelu godinu žive na Kruzima. Što se tiče divljih konja, goleme pristupne ceste i nasipi presjekli bi njihove dnevne migracije u potrazi za vodom i travom. Turističke agencije koje nude obilazak konja već sad kvare mir skupinama kvadova, ali borba protiv vjetrenjača nam je trenutačno prioritet.

Vecernji.ba: Jeste li kao lokalna zajednica bili uključeni u procese donošenja odluka?

Apsolutno ne. Lokalna zajednica nije bila informirana o koncesijama na lokaciji Čadanj. Dok je u Livnu nas nekoliko entuzijasta pratilo što se događa, u Glamoču je vladalo potpuno nepoznavanje problema jer je to rubni dio njihove općine. Žalosno je da neki ljudi iz Livna potpisuju odluke koje pogoduju investitorima i ubrzavaju uništenje našeg bisera.

Vecernji.ba: Koja je vaša završna poruka investitorima i vlastima?

Pozivam ih da izađu iz ureda i dođu na Kruge, da ih mi provedemo tim prostranstvima. Nije sve u novcu. Mi, planinari, lovci, branitelji i sve udruge iz grupe "Spasimo naš kraj", stojimo rame uz rame. Kruzi su uspješno obranjeni i prije više od 30 godina, vjerujemo da to možemo postići i danas.

Iako je stočarstvo stagniralo, još uvijek imamo obitelji koje cijelu godinu žive na Kruzima. Što se tiče divljih konja, goleme pristupne ceste i nasipi presjekli bi njihove dnevne migracije u potrazi za vodom i travom

Naše društvo uskoro slavi stoti rođendan i imamo velike planove za budućnost, od renoviranja spavaonica i kuhinje do proširenja terase kako bismo osigurali potpuni ugođaj našim gostima

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata