Optimistično zvuče izjave i potezi koje proteklih tjedana daju odnosno povlače predstavnici političkih opcija koje su počele formiranje vlasti na državnoj razini, uskoro i na entitetskoj. Ozračje se po mnogočemu razlikuje od dosadašnjih postizbornih situacija, kada su mjeseci nakon izbora korišteni za odmjeravanje snaga, postavljanje uvjeta i zakulisne sastanke daleko od očiju javnosti, piše Večernji list BiH.
Razgovori i dogovori
Rezultat takvog djelovanja bilo je dugotrajno i tenzijama nabijeno formiranje vlasti koje je u prosjeku trajalo od pet do šest mjeseci nakon samih izbora. Situacija je eskalirala, posebno nakon izbora 2018. godine, kada je u Federaciji BiH potpuno zaustavljena provedba izbornih rezultata i do danas nije uopće ni uspostavljena nova izvršna vlast. Kako se to sve odrazilo na reformske i druge procese u BiH, osjetili smo u protekle četiri godine koje će ostati upamćene kao vjerojatno najlošije razdoblje rada institucija vlasti.
Dovoljno je samo pogledati broj usvojenih zakona, pa i održanih sjednica Vijeća ministara te Zastupničkog i Doma naroda BiH pa da se vide razmjeri blokade u kojoj se našla država. Svjesni opasnosti da se opet upadne u ovo političko živo blato, HDZ BiH, SNSD i stranke "osmorke" predvođene SDP-om, čini se, imaju namjeru promijeniti cjelokupnu paradigmu. U tom svjetlu treba promatrati i odluku da se još prije uspostave svih tijela zakonodavne vlasti krene u ozbiljne međustranačke i međukoalicijske pregovore na federalnoj i državnoj razini. Cijeli proces vjerojatno bi išao i brže da Središnje izborno povjerenstvo BiH nije pokazalo potpuni neprofesionalizam i tromost u obavljanju svog posla, uključujući i dodjelu mandata izaslanicima u državnom i federalnom Domu naroda. Time su samo ostavili prostor za špekulacije o tomu tko će biti u kakvoj poziciji u procedurama bitnim za uspostavu izvršne vlasti.
Uloga Zapada
Prvi korak svakako je potpuna uspostava vlasti te su HDZ, SNSD i "osmorka" na dobrom putu taj dio posla okončati do kraja ove godine. Sporazum je potpisan protekli tjedan. Zanimljivo je da ovaj put sa sve tri strane dolaze uglavnom pomirljive poruke i spremnost da se u duhu kompromisa stvari pomaknu u pozitivnom smjeru. Vrlo je važno da se trenutačni politički procesi, pregrupiranje u vlasti, odvijaju uz, najblaže rečeno, simpatije zapadnog dijela međunarodne zajednice. Jasno je da Amerika, Velika Britanija i Europska unija žele da se postojeći ritam uspostave vlasti zadrži i da BiH do kraja godine dobije vlade. Prvo državnu. Naravno, to nije krajnji cilj jer, tek kada nove vlade počnu provoditi ono što su najavile, a potpisom HDZ-a i "osmorke" se i obvezale, moći će se govoriti o stvarnom napretku u BiH. Ovdje je prvenstveno riječ o političkim, međustranačkim dogovorima, ali njihov rezultat ima izravan utjecaj i na ukupne međunacionalne odnose u zemlji, koji su u proteklom razdoblju zatrovani. HDZ i SNSD imaju partnersku suradnju unatoč različitim pogledima na neka pitanja u BiH i svijetu. Treba se fokusirati na politička, ekonomska, sigurnosna i socijalna pitanja oko kojih je moguće postići kompromis. Prvi potezi pokazuju da je i "osmorka" spremna na to unatoč optužbama za nacionalnu izdaju u Sarajevu. Europski put BiH i sve ono što unutar tog procesa treba uraditi najbolji je način da se relaksiraju odnosi u BiH. Dobivanje statusa kandidata za EU vjetar je u leđa i novoj vlasti. Zapad nam je spreman pomoći, što je najbolje pokazao nedavni posjet europskog povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija. Ekonomski i socijalni prioriteti također su zajednički i na njima se može mnogo uraditi. Za početak je potrebno usvojiti proračun države i FBiH kako bi se osigurala stabilnost funkcioniranja institucija. U ovom osjetljivom globalnom trenutku to je bitno. Ipak, najbitnije je ne provocirati nacionalno osjetljiva pitanja i teme za Hrvate, Bošnjake i Srbe u BiH. Od toga nema nikakve koristi, ali ima štete, neprocjenjive. •
