Nakon općih izbora održanih 4. listopada, Europska unija očekuje da će Bosna i Hercegovina obnoviti zamah reformi i ispuniti očekivanja građana kada je riječ o europskim integracijama, izjavila je Europska komisija za portal Fena EU, upozoravajući da bi se, osim zastoja na putu prema otvaranju pristupnih pregovora, zemlja uskoro mogla suočiti s rizikom gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta Zapadnog Balkana.
Govoreći o tome koji bi trebali biti prvi koraci novih vlasti nakon izbora kako bi BiH ostvarila mjerljiv napredak prema EU, Komisija podsjeća da je Europsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora još u ožujku 2024. godine.
- Odluka Europskog vijeća u ožujku 2024. o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom poslala je važnu poruku građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući europsku perspektivu njihove zemlje - izjavila je Europska komisija.
Međutim, više od dvije godine nakon te odluke, prva međuvladina konferencija, koja bi označila formalni početak procesa pregovora, još nije održana.
Iz Komisije su za portal Fena EU rekli da bi BiH trebala intenzivirati napore u provedbi reformi i poduzeti sve relevantne korake utvrđene u preporuci Europske komisije iz listopada 2022. kako bi Vijeće EU moglo usvojiti okvir za pregovore i omogućiti održavanje, kako su je nazvali, dugo očekivane prve međuvladine konferencije.
Među reformama koje još nisu provedene, posebno ističu donošenje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH.
- Njihovo donošenje u skladu s europskim standardima ključno je za jačanje neovisnosti, integriteta, odgovornosti i učinkovitosti pravosuđa, kao i povjerenja građana u pravosudni sustav - naglasili su.
Međutim, Komisija u svom odgovoru nije precizirala koja konkretna sporna pitanja u tekstovima dvaju zakona još treba riješiti, niti je navela smatra li realnim održati prvu međuvladinu konferenciju do kraja 2026. godine.
Još jedan korak koji Bruxelles očekuje je imenovanje glavnog pregovarača BiH.
Komisija naglašava da je odluka o njegovom imenovanju u nadležnosti Bosne i Hercegovine te da bi trebala biti donesena u skladu s domaćim zakonodavstvom i procedurama, ali istovremeno jasno navodi kakvu funkciju očekuju.
- Očekujemo da će glavni pregovarač biti operativan, s punim mandatom za predstavljanje zemlje u cjelini - priopćila je Europska komisija.
Komisija prati napredak BiH u svim ključnim prioritetima, te će u nadolazećem Paketu proširenja i Izvješću o Bosni i Hercegovini predstaviti procjenu relevantnog napretka. Također navode da su i dalje spremni pružiti snažnu političku, tehničku i financijsku podršku zemlji u provedbi političkih, institucionalnih, društvenih i ekonomskih reformi potrebnih za napredak prema članstvu.
Posebno značajan dio odgovora Europske komisije odnosi se na Plan rasta Zapadnog Balkana i novac dostupan Bosni i Hercegovini.
BIH još uvijek može dobiti do 976,6 milijuna eura iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan, pod uvjetom uspješne provedbe dogovorenih reformi. Ovaj iznos već odražava smanjenje indikativne alokacije za BIH od deset posto koje je primijenjeno 2025. godine zbog kašnjenja.
Nakon što je u studenom 2025. odobrena Agenda reformi za BiH, isplata sredstava, uključujući predfinanciranje, moguća je tek nakon stupanja na snagu ugovora o zajmu i Instrumenta te zadovoljavajućeg ispunjenja primjenjivih uvjeta.
Tek nakon ispunjenja ovih koraka, objašnjava Komisija, BiH će moći pristupiti sredstvima koja su joj dodijeljena u okviru Plana rasta.
Istovremeno ističu rok koji postaje posebno važan za vlasti u BIH.
- Grace period za prvih 50 reformskih koraka, čiji je rok bio prosinac 2025., traje 12 mjeseci i istječe 31. prosinca 2026. To znači da je Bosna i Hercegovina uskoro izložena riziku gubitka 373,9 milijuna eura ako se uvjeti ne ispune i reforme ne provedu - upozorila je Europska komisija.
Bruxelles naglašava da želi da građani BIH u potpunosti iskoriste mogućnosti koje nudi Plan rasta, što bi također trebalo pomoći zemlji u napretku na europskom putu.
Uz formalni proces pristupanja, Europska unija sve više naglašava postupnu integraciju zemalja kandidatkinja, tj. omogućavanje određenih pogodnosti članstva prije ulaska u EU.
- Postupna integracija znači pružanje pogodnosti članstva u EU korak po korak, sektor po sektor, prije pristupanja - objasnila je Komisija.
Jedna od konkretnih prilika za Bosnu i Hercegovinu je pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima - SEPA. Prema Komisiji, pridruživanje ovom sustavu može smanjiti naknade za transakcije do 94 posto i skratiti vrijeme potrebno za njihovo izvršenje.
Komisija je pozdravila donošenje potrebnog zakonodavstva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, što je omogućilo Bosni i Hercegovini da se prijavi za pristupanje SEPA-i.
Međutim, ni ovaj proces nije automatski.
- Važno je da Bosna i Hercegovina nastavi provoditi potrebne reforme, uključujući one u području borbe protiv pranja novca, kako bi bila u poziciji da koristi SEPA-u poput drugih zemalja u regiji - izjavila je Komisija, dodajući da su spremni nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u ovom procesu.
Za građane Bosnu i Hercegovinu, jedna od budućih konkretnih koristi europskih integracija mogla bi biti inicijativa "Roam Like at Home", tj. ukidanje dodatnih troškova roaminga s Europskom unijom.
Komisija navodi da ova inicijativa donosi značajne buduće koristi građanima, ali da će i Bosnu i Hercegovinu trebati poduzeti konkretan institucionalni korak.
- Važno je da Bosna i Hercegovina imenuje svog predstavnika koji će voditi bilateralne pregovore s EU o ovoj inicijativi kada za to dođe vrijeme - naglasili su.
Komisija nije dala konkretne odgovore na pitanja o mogućem datumu posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini, konkretnom napretku koji bi Komisija željela vidjeti prije njezina dolaska, kao i praktičnim posljedicama sve većeg zaostajanja Bosne i Hercegovne za drugim zemljama zapadnog Balkana.
Međutim, poruka iz Bruxellesa nakon izbora je da BiH treba ponovno pokrenuti proces reformi. Fokus ostaje na donošenju pravosudnih zakona u skladu s europskim standardima, uspostavljanju operativne pregovaračke strukture s glavnim pregovaračem koji može predstavljati zemlju u cjelini te provedbi reformskih obveza iz Plana rasta.
Osim političkog zastoja na europskom putu, nadolazeći mjeseci imaju i izravnu financijsku težinu, s obzirom na to da razdoblje odgode za prvih 50 reformskih koraka istječe krajem prosinca, a neispunjavanje uvjeta moglo bi Bosnu i Hercegovinu koštati 373,9 milijuna eura europskih fondova.
Otvori KEKS Pay
