Uoči treće godišnjice terorističkog napada Hamasa na Izrael, u Njemačkoj se sve glasnije tražila zakonska zabrana negiranja prava Izraela na postojanje. „Onaj tko Izraelu odriče pravo na postojanje, ugrožava židovski život. A onaj tko napada židovski život, napada naš slobodarski demokratski poredak“, priopćila je u ponedjeljak pokrajinska vlada Hessena. Dodala je da je riječ o praznini u kaznenom pravu koju treba popuniti.
Parole kojima se osporava pravo Izraela na postojanje se, primjerice u Berlinu, uvijek iznova pojavljuju u obliku grafita, a na prosvjedima solidarnosti s palestinskim civilnim stanovništvom mogu se čuti odgovarajući povici. Na tim grafitima i u povicima je riječ odbacivanju države Izrael, o njezinom uništenju. Rasprava se posljednjih dana dodatno zaoštrila i izjavama pojedinih političara Ljevice, stranke koja je na nedavnim pokrajinskim izborima u Berlinu postala najjača politička snaga. U takvim slučajevima dosad u pravilu nije bilo kaznenopravnih posljedica, piše DW.
Prijedlog predviđa i kaznu do pet godina zatvora
Početkom srpnja Bundesrat, drugi dom njemačkog parlamenta, odobrio je prijedlog zakona Hessena, koji vodi prema navedenoj zakonskoj zabrani negiranja prava na postojanje Izraela. Ono bi se trebalo pravno uvrstiti u odredbu o poticanju mržnje prema stanovništvu ili određenim skupinama stanovništva. Prema prijedlogu zakona, kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom kažnjavao bi se onaj tko javno ili na skupu negira pravo Izraela na postojanje ili poziva na njegovo eliminiranje, ako je takva izjava u skldu s „poticanjem spremnosti na antisemitsko nasilje ili samovoljne mjere“.
Međutim, već proljetos su izražene jasne kritike stručnjaka na račun inicijative pokrajine Hessen. Tako se oglasilo oko 30 profesora i profesorica prava, ocijenivši inicijativu neustavnom. Zabrinutost zbog porasta antisemitizma i antisemitskog nasilja razumljiva je, istaknuli su oni. Međutim, nečije određeno mišljenje ne može se zabraniti jednim općim zakonom.
Sumnje u ustavnost prijedloga zakona u međuvremenu je izazvalo i stručno mišljenje Znanstvene službe Bundestaga. Sredinom lipnja o tome se oglasio Daniel Cohn-Bendit, i sam Židov i njemačko-francuski političar Zelenih, koji je od 1994. do 2014. bio zastupnik u Europskom parlamentu. U intervjuu za „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ inicijativu pokrajinske vlade Hessena i prijedlog zakona ocijenio je kao „temeljno pogrešnima“.
„Obveza države da štiti Židove“
Profesor prava pri Sveučilištu u Gießenu, Steffen Augsberg, koji je za pokrajinsku vladu Hessena izradio stručno mišljenje o toj temi i sada ga predstavio, izrazio je uvjerenje da je zakon koji Hessen želi donijeti „u skladu s ustavom“. S ustavnopravnog stajališta, smatra on, postoji „obveza njemačke države da štiti“ Židove. Augsberg je naglasio da ni danas sloboda izražavanja mišljenja u Njemačkoj „nije apsolutno zajamčena“.
Augsberg se izričito pozvao na jednu neobičnu odluku najvišeg njemačkog suda iz 2009. godine, takozvanu „Wunsiedel presudu“ Saveznog ustavnog suda. Tada su suci i sutkinje u Karlsruheu proglasili ustavnom odredbu kojom se veličanje nacističke diktature kažnjava. To su obrazložili posebnom povijesnom odgovornošću Njemačke. Prema Augsbergu, time je ta odluka usporediva s pitanjem koje je sada na dnevnom redu.
Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster načelno je podržao zahtjev pokrajinske vlade Hessena da se negiranje prava Izraela na postojanje kaznenopravno zabrani. Međutim, strahuje da Hessen u svom prijedlogu zakona „djeluje na pogrešnom mjestu“. Schuster se založio za to da se odredba u Kaznenom zakonu (StGB) uvrsti među paragrafe koji se odnose na „kaznena djela protiv stranih država“ (StGB §§ 102–104), a ne u § 130 StGB-a, kojim se sankcionira poticanje mržnje prema stanovništvu.
Schuster je naglasio da teror od 7. listopada 2023. za židovsku zajednicu, ne samo u Njemačkoj, predstavlja prekretnicu. U masakru koji su u Izraelu počinili islamistički Hamas i druge ekstremističke skupine ubijeno je oko 1200 ljudi u samom Izraelu, a tisuće su ranjene. Oko 250 ljudi odvedeno je kao taoci u Pojas Gaze. Uslijedio je rat u Pojasu Gaze, u kojem su dosad deseci tisuća Palestinaca poginuli u izraelskim napadima, a brojni su ranjeni.
„Anticionizam, stara mržnja prema Židovima“
„Za nas nema povratka u normalnost“, rekao je Schuster. A ono što se naziva „anticionizmom“ u velikoj većini slučajeva „nije ništa drugo nego stara mržnja prema Židovima“. Iza takvih pratećih parola stoji „poziv na uništenje židovske države Izrael“.
Da je njemačka vlada skeptična prema ograničavanju slobode izražavanja mišljenja, samo nekoliko minuta nakon konferencije za novinare Hessena na istome je mjestu jasno dao do znanja glasnogovornik Saveznog ministarstva pravosuđa Eike Hosemann. Na redovitoj konferenciji za novinare Savezne vlade objasnio je rezerve njemačke vlade prema pokušajima da se izražavanje mišljenja kažnjava. „To prema njemačkog ustavu nije moguće“, naglasio je. Hosemann se usprotivio i usporedbi s „Wunsiedel presudom“ iz 2009., koja ostaje „vrlo posebna iznimka“. Vlada vidi „znatne ustavnopravne rizike“ i smatra inicijativu Hessena „rizičnom“.
Jedno je jasno: politička rasprava nastavit će se. S jedne su strane inicijativa pokrajine Hessen, koju podržava i Bundesrat, a s druge rezervirano mišljenje Savezne vlade. U sljedećem koraku će se prijedlog zakona uputiti na dnevni red Bundestaga. I ondje će zasigurno izazvati kontroverzne rasprave. Moguće je da će zbog pitanja temeljnih prava taj spor u nekom trenutku zaokupiti i ustavne suce u Karlsruheu.
Otvori KEKS Pay
