Naslovnica Vijesti aktualno

Bez izmjena Izbornoga zakona, izbori nisu ni mogući, ni legitimni

08. svibnja 2017. u 15:15 1 komentara 232 prikaza

Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH kazao je danas nakon sjednice ovog tijela posvećene izbornom zakonodavstvu kako bez izmjena Izbornog zakona ne samo da izbori u BiH neće biti legitimni pa ni mogući, već kako je uvjeren da bez harmonizacije pozicije tri konstitutivna naroda u izbornom procesu BiH nije moguća kao višenacionalna država, odnosno nije moguća samoodrživa BiH, javlja HMS.

Ljubić je najavio kako je cilj sjednice bio i izrada smjernica koje trebaju pomoći HNS-a da u argumentiranoj raspravi uvjere domaću i međunarodnu javnost kako su promjene Izbornog zakona nužne kako bi BiH ostvarila svoju političku stabilnost.

Ljubić je podsjetio kako je HNS preko stranaka u proceduru uputio izmjene Izbornog zakonodavstva koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH i izaslanika u federalni Doma naroda i to u dobroj namjeri i dobroj vjeri s ciljem da one budu prihvaćene u Parlamentu. 

Međutim, na prvom razmatranju u Domu naroda Bošnjaci su povukli vitalni nacionalni interes, a Ljubić je pritom naglasio kako očekuje da će Ustavni sud odbaciti tu apelaciju i da će se krenuti dalje u proceduru.

Ljubić je iskoristio priliku kako bi jasno odbacio manipulacije i zamjene teze koje postoje u medijskom prostoru, a prema kojima navodno prijedlogom o izboru članova Predsjedništva građani u Federaciji nisu u istom položaju.

Ista vrijednost glasa

Ljubić je stoga jasno kazao kako je prema prijedlogu HNS-a Federacija jedna izborna jedinica i u kojoj svaki glas jednako vrijedi. Jedino što se traži je zadovoljenje ustavne odrednice prema kojoj su tri naroda ravnopravna kao i zadovoljenje odluka Ustavnog suda-jedne iz 1998. godine o konstitutivnosti te druge, ove posljednje temeljem njegove apelacije. Srž je poštovanje odrednice prema kojoj su tri naroda jednakopravna, a oni tu jednakopravnost ostvaruju kroz mogućnost izbora legitimnih predstavnika svakog od tri naroda. stoga ovaj prijedlog u sebi sadrži podjelu općina na A, B i C te podrazumijeva da se ovo ustavno načelo realizira na način da i Hrvati kao i ostala dva naroda mogu na isti način utjecati na izbor svoga legitimnog predstavnika.

-On mora imati izborni legitimitet. Legitimitet mu ne daje njegovo izjašnjavanje da je on Hrvat, već mu legitimitet daju birači, poručio je Ljubić.

Također, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a je odbacio tezu kako Hrvata iz Bosne i Posavine nije jednako vrijedan kao glas Hrvata iz zapadne Hercegovine.

-Svi su jednako vrijedni i ulaze u pool tog kandidata koji će biti izabran. Jedini uvjet je da onaj koji će biti izabran kao hrvatski član Predsjedništva ima 50 plus 1 glas više u većinski hrvatskim općinama u BiH, koje, usput, nisu samo u Hercegovinu već ih ima u Zeničkodobojskoj županiji, središnjoj Bosni itd, objasnio je Ljubić.

Legitimno zastupanje

Kada je riječ o prijedlogu za Dom naroda Parlamenta Federacije, Ljubić je podsjetio kako je odluka Ustavnog suda po apelaciji koju je on predao, nedvosmisleno i eksplicitno navela kako načelo iz Ustava o jednakopravnosti podrazumijeva da oni koji će biti izabrani moraju imati legitimitet onoga koga zastupaju.

Ljubić je kazao kako jeste moguće da neka županija neće imati predstavnika Hrvata, Bošnjaka ili Srba u Klubu, ali to proizlazi iz promjena koje je nametnuo visoki predstavnik Woflgang Petrisch kojima su Klubovi s 30 smanjeni na 17 članova. Kao primjer je uzeo Goražde, iz kojeg nije moguće izbrati jednog Hrvata u Dom naroda budući da tamo prema posljednjem popisu živi tek 11 Hrvata. Ljubić je poručio kako je jasno da su u slučaju Doma naroda konstitutivni narodi izborne jedinice, jer je i sam Dom uspostavljen kako bi svaki od naroda imao svoje legitimne predstavnike i štitio interese naroda. U slučaju članova Predsjedništva oni, također, dodao je, moraju imati legitimitet naroda kojeg predstavljaju, kazavši kako prijedlog HNS govori da član Predsjedništva iz hrvatskog naroda mora svjedočiti da je izraz hrvatske političke volje i to po svojem izbornom legitimitetu, odnosno hrvatskim biračima koji su ga izabrali, a čak u konačnici i ne mora biti Hrvat po izjašnjavanju.

Pozivanje na dokumente

Mijo Krešić, predsjednik Odjela za iseljeništvo, naveo je, govoreći o situaciji nakon povlačenja vitalnog nacionalnog interesa, kako vjeruju u nepristranost Ustavnog suda te kako će donijeti ispravnu odluku.

Ovdje je u pitanju traženje rješenja i uspostava zaštitnog mehanizma da se provede odluka Ustavnog suda koja je jasno definirala prava Hrvata na izbor političkih predstavnika unutar BiH, dodao je on.

Ljubić je, pak, otkrio i kako su uz današnji dokument u prilozima naveli niz odluka relevantnih institucija kako domaćih, tako i međunarodnih. Pored dvije odluke Ustavnog suda BiH tu je i točka iz Rezolucije Europskog parlamenta koja jasno kaže kako BiH neće biti validan kandidat dok se ne naprave nužne institucionalne promjene koje će jamčiti legitimno zastupanje, decentralizaciju, supsidijarnosti te pozivajući se na rezoluciju iz 2014. preporučuje se ostvarenje načela federalizma. Tu je i točka 17 Rezolucije iz veljače u kojoj se podsjeća se na odluku Ustavnog suda za Dom naroda te traži se provođenje odluke. Kao prilozi navedena je i Rezolucija Kongresa SAD-a o BiH, to potpisani dokumenti predstavnika tri naroda, kako u Mostaru tako i Bruxellesu, a čija je srž kako jedan narod neće drugom birati predstavnike, piše HMS. 

  • brodarevac:

    A gde je tu zaštita ljudskih prava gdje su tu ostali Sejdić Finci zar to ne traži sud smješno je kako se samo koristi ono šta kome odgovara u određenom momentu. A gdje su tu igre na sreću talovi raspodjela ... prikaži još! kolača .....sve su to nacionalni interesi HDZa.