Da biste shvatili različite načine na koje vaše gorivo može postati loše, prvo treba znati što je zapravo benzin.

Ono što pumpate u spremnik goriva svog automobila vrlo je različita tvar od nafte, iako su i jedno i drugo, po svojoj najosnovnijoj definiciji, ista stvar: mješavina ugljikovodika različitih težina, koja sagorijevanjem pruža energiju, piše IFLScience.

Međutim, između toga i benzinske crpke, prolazi kroz nekoliko važnih promjena. Teži ugljikovodici se uklanjaju, ostavljajući gorivo kao mješavinu parafina (alkana), olefina (alkena) i cikloalkana (naftena). Nečistoće poput sumpora uklanjaju se u procesu rafiniranja, a dodaju se tvari poput etanola, antihrđajućih agensa i drugih sredstava namijenjenih poboljšanju performansa vozila.

Neki od tih dodataka mogu uzrokovati određene probleme. Etanol je hidrofilan, što znači da se voli vezivati s vodom, a ovo svojstvo može prouzrokovati velike probleme za vaš automobil.

Onda su tu i olefini. Kao ugljikovodici s dvostrukom vezom između dva atoma ugljika, osjetljivi su na proces izvan oksidacija; počinju reagirati s kisikom u zraku, stvarajući neugodnu čvrstu tvar poput gume koja može zaglaviti motor vašeg automobila.

Ali, to nije jedini način na koji benzin može postati loš.

Držanje goriva u rezervoaru na duže vrijeme može rezultirati isparavanjem. To može biti posebno problematično ako pokušavate pokrenuti automobil ljeti koristeći gorivo koje je bilo u spremniku od zime, javlja Poslovni.hr.

‘Ja imam najveću objavljenu plaću u Hrvatskoj i na to sam ponosan, no nitko nije izračunao koliko je doprinosa i poreza iz te plaće otišlo državi’