Izložba povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva održava se u Galeriji Klovićevi dvori, prostire se na tri kata i 30 dvorana, od kojih svaka ima svoju priču.
Njeni autori su Dino Milinović, Tomislav Galović i Trpimir Vedriš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U impresivnoj izložbi sudjeluje oko 50 institucija, izloženo je 400 eksponata, a katalog izložbe ima 700 stranica i uključuje radove stotinjak autora.
Ova izložba referentna je točka za proučavanje hrvatske povijesti za buduće generacije istraživača. Okupili smo stotinjak autora, povjesničara, povjesničara umjetnosti i književnosti koji su nam dali uvid u naše znanje o različitim fenomenima povijesti tijekom 11 stoljeća – kazao nam je jedan od autora izložbe Dino Milinović u video-prilogu kojim nas vodi na putovanje kroz tisućljetnu hrvatsku povijest.
Izložba započinje prikazom rane hrvatske povijesti, s naglaskom na Višeslavovu krstionicu iz 9. stoljeća, simbol pokrštavanja Hrvata.
Ona je amblematski spomenik naše rane povijesti, a potječe iz 9. stoljeća. Rijedak je to primjerak takve veličine sačuvan u Europi i veže ga se uz pokrštavanje novopridošlih naroda Slavena, pri čemu mi prije svega mislimo na one Hrvate koji će vrlo brzo nakon pokrštavanja formirati svoju prvu državnu tvorevinu na području Dalmacije i Slavonije, a to je, dakako, kneževina Hrvatska – otkrio nam je Milinović o krstionici koja teži gotovo pola tone, a u Klovićeve dvore pažljivo je prenesena iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Na izložbi je predstavljen i sarkofag kraljice Jelene s natpisom koji potvrđuje dinastičko nasljeđivanje u 10. stoljeću, kao i antički sarkofag iz biskupije kod Knina, te natpisi i povelje knezova Trpimira, Branimira i Muncimira, koji ilustriraju prijelaz iz kneževine u kraljevstvo. Vidjeti možemo i ključni spomenik glagoljaštva – Bašćansku ploču – koja prvi put spominje hrvatskog vladara na narodnom jeziku. Prikazana je kopija Pacte convente iz 1102. godine, simbola unije s Ugarskom, izložene su freske iz zagrebačke katedrale, Felicijanova povelja s prvim spominjanjem Zagreba, plašt sv. Ladislava iz 17. stoljeća.
Jedna je dvorana, pak, posvećena isključivo dokumentima vezanima uz kralja Tomislava.
U javnosti se može steći dojam da mi tih dokumenata nemamo, da je kralj Tomislav mitska figura poput kralja Arthura! Međutim, to nije istina, jer dok za kralja Arthura doista nema niti jednoga dokumenta koji bi potvrdio njegovo postojanje, postoji nekoliko iznimno važnih dokumenata koji sasvim pouzdano govore o Tomislavovom mjestu u povijesti – govori Milinović.
Jedna je dvorana posvećena Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu te tragičnoj sudbini koja ih je zadesila 1671. godine. U njoj je izložen, veli Milinović, jedan od najdojmljivijih dokumenata naše, ali i općenito europske povijesti – pismo koje je Petar Zrinski pred pogubljenje napisao svojoj supruzi Katarini Zrinskoj, a koja ga nikada nije pročitala...
Otvori KEKS Pay
