Prije gotovo četrdeset godina, 26. travnja 1986., svijet je svjedočio događaju koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. Černobilska katastrofa, eksplozija reaktora broj 4 u nuklearnoj elektrani Černobil, u blizini grada Pripjata u Ukrajini (tadašnjem Sovjetskom Savezu), ostaje najgora nuklearna nesreća u povijesti, a na to nas je podsjetio sinoćnji ruski napad dronom na to područje.
Napad dronom na sarkofag koji je postavljen kako bi se zaštitilo područje od daljnje radijacije dogodio se sinoć, potvrdio je to ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Razina radijacije na mjestu izmjerena je 0,57 µSv/h, unutar sigurnih granica, a naknadno su pronađeni i ostaci drona koji je pogodio sarkofag iznad kobnog reaktora 4.
Te kobne travanjske noći, tijekom rutinskog sigurnosnog testa, niz pogrešaka operatera, u kombinaciji s fundamentalnim nedostacima u dizajnu reaktora RBMK-1000, doveo je do nekontroliranog porasta snage. Eksplozija koja je uslijedila raznijela je poklopac reaktora, oslobađajući ogromne količine radioaktivnih čestica u atmosferu. "Vidjeli smo bljesak, a onda... mrak. Nismo znali što se događa," prisjetio se kasnije jedan od preživjelih inženjera. Vatrogasci, prvi na mjestu nesreće, nesebično su se borili s vatrom, nesvjesni smrtonosne razine radijacije. Gašenje požara platili su najvišom cijenom, umirući u mukama od akutne radijacijske bolesti u tjednima koji su uslijedili. Njihova hrabrost i žrtva nikada neće biti zaboravljeni.
Sovjetske vlasti su isprva pokušale prikriti razmjere katastrofe, no radioaktivni oblak, nošen vjetrom, brzo je prešao granice. Tek kada su povišene razine radijacije detektirane u Švedskoj, svijet je postao svjestan užasa koji se dogodio. Pripjat, grad s gotovo 50.000 stanovnika, evakuiran je tek 36 sati nakon eksplozije. Ukupno je evakuirano i preseljeno više od 350.000 ljudi iz najugroženijih područja.
Točan broj žrtava Černobila i dalje je predmet rasprava. Službeno, 31 osoba umrla je neposredno nakon nesreće. Međutim, dugoročne posljedice, poput povećanog broja slučajeva raka štitnjače, posebno kod djece, znatno su veće. Procjene se kreću od nekoliko tisuća do desetaka tisuća preuranjenih smrti. World Nuclear Association navodi da je oko 5000 slučajeva raka štitnjače (s 15 smrtnih slučajeva) izravno povezano s izlaganjem radijaciji.
U tadašnjoj Jugoslaviji, vijest o Černobilu izazvala je paniku. Izdavane su upute o ponašanju i konzumaciji hrane, a građani su, u strahu od radijacije, masovno kupovali jod. Iako je izravan utjecaj na zdravlje u Hrvatskoj bio ograničen, psihološki utjecaj bio je znatan. Zona isključenja oko Černobila, površine oko 2600 kvadratnih kilometara, i danas je uglavnom nenaseljena. Uništeni reaktor prekriven je golemim sarkofagom, "Novim sigurnim zaklonom" (New Safe Confinement), dovršenim 2017. godine, koji sprječava daljnje širenje radijacije. Projekt je financiran međunarodnim sredstvima, uključujući i doprinos Europske banke za obnovu i razvoj.
Černobilska katastrofa imala je dalekosežne posljedice. Ubrzala je pad Sovjetskog Saveza, potaknula globalnu raspravu o sigurnosti nuklearne energije i dovela do značajnih promjena u sigurnosnim protokolima. Godine 2019., HBO je snimio hvaljenu mini-seriju "Chernobyl", koja je dramatično prikazala događaje i ljudske sudbine vezane uz katastrofu, ponovno skrećući pažnju svjetske javnosti na ovu tragediju.
