Srbija je paradoksalno utočište za tisuće Rusa koji su se tamo doselili od početka rata u Ukrajini. Vlada je odbila da uvede sankcije Kremlju, a mnogi Srbi podržavaju politiku Rusije, piše Deutsche Welle.

Društveni centar Krov nalazi se u uskom stanu na posljednjem katu u centru Beograda. Glavna prostorija obložena drvetom podsjeća na zapadnonjemačke podrume za zabavu iz 1970-ih. Obično je to centar za aktiviste s kulturne scene glavnog grada Srbije.

Danas oko 30 mladih žena i muškaraca sjedi na sklopivim stolicama ispred improvizirane bine. Govore ruski. Svako tko želi može uzeti mikrofon i izaći na binu pjevati.

"Stigao sam iz Moskve u travnju s kartom u jednom pravcu za mene, moje osoblje i moju mačku", rekao je za DW Ilja Piksner, koji je organizirao sastanak na otvorenom.

Zajedno s nekim glumcima vodi studio za snimanje koji proizvodi audio sadržaje u rasponu od glazbe do reklama.

"Od napada na Ukrajinu 24. veljače, situacija u Rusiji postaje sve nepodnošljivija. Jednostavno smo morali izaći odatle", rekao je Piksner.

Odmah nakon invazije, Piksner i njegove kolege u sjedištu kompanije u Moskvi koristili su Telegram i druge servise za komuniciranje da pomognu Ukrajincima ugroženim ratom.

"Na primjer, jedna od nas je preko chata naučila mladu djevojku kako da vozi auto kako bi mogla izvesti svoju obitelj iz zone borbe. Njena majka je imala napad panike, pa nije mogla sama voziti", rekao je Piksner.

Takve aktivnosti se u Rusiji Vladimira Putina smatraju izdajom, a izdajnici se mogu suočiti sa zatvorskom kaznom od nekoliko godina.

Ipak, za Piksnera nije dolazilo u obzir da ništa ne poduzima u vezi s ratom protiv Ukrajine .

"Ovaj sukob mi je veoma, veoma blizak. Mnogi moji prijatelji i kolege su iz Ukrajine, tamo im žive rođaci, neki čak imaju i ukrajinske putovnice. Moram nekako pomoći ovim ljudima", rekao je.

Međutim, nakon samo nekoliko tjedana, postalo je jasno da su takve akcije previše rizične u Rusiji.

"Postali smo sve više uplašeni da će nam netko u nekom trenutku pokucati na vrata. Režim je već postao sve agresivniji od aneksije Krima 2014. godine. Jasno je da će se to pogoršati sada kada Putin vodi rat", rekao je.

Pravoslavna veza

Vlada Srbije osudila je invaziju Rusije na Ukrajinu, ali ne podržava sankcije Kremlju. Mnogi Srbi osjećaju povezanost s Rusijom zbog srodnih slovenskih jezika i zajedničke pravoslavne vjere, a Putinov rat protiv Ukrajine ima pristalice čak i u političkom mejnstrimu.

Procjenjuje se da se od kraja veljače u Srbiju doselilo 30.000 do 50.000 Rusa. Službenih podataka nema, ali je od početka rata protiv Ukrajine desetine tisuća Rusa otvorilo račune u srpskim bankama.

U Privrednoj komori Srbije registrirano je više od 1.000 kompanija čiji vlasnici imaju ruske putovnice, od kojih je većina u IT sektoru.

"Izabrala sam Srbiju jer je to jedna od rijetkih zemalja u koje je ruskim putovnicama još uvijek dozvoljeno da uđu bez vize", rekla je Katja Hazina, 34-godišnjakinja iz Moskve.

"Pored toga, naravno, prilično je šizofreno što sam, kao protivnik Putina, završila u zemlji u kojoj ima mnogo ljudi koji podržavaju režim u Rusiji", rekla je.

Dodala je da to podnosi jer zna da to nije ništa u poređenju s poteškoćama s kojima se moraju nositi ljudi koji bježe od borbi u Ukrajini.

U Rusiji je Khazina radila u feminističkoj izdavačkoj kući. Godinama je redovno prosvjedovala protiv Putinovog režima. U Beogradu se pridružila nevladinoj organizaciji Žene u crnom, koja je zauzela stav protiv ratova u Jugoslaviji 1990-ih.

Od kraja veljače, grupa se također protivi invaziji Rusije na Ukrajinu. Putinove srpske pristalice, s druge strane, održavaju redovne prosvjede u korist rata.

"Srbi imaju čudne odnose s Rusijom", rekla je Khazina. Malo ljudi u Srbiji uči ruski; većina nikada nije putovala u Rusiju.

"Srbi također ne znaju kakve predrasude mnogi Rusi imaju prema njima. Da ih, na primjer, kada isporučuju hranu Rusi vide kao veoma spore radnike koji žive po veoma niskom standardu", rekla je.

Khazina je rekla da je ljubav koju mnogi Srbi iskazuju prema Rusiji zasnovana prvenstveno na "neznanju o životu u Rusiji, a da ne spominjemo razmjere represije, brutalnost koju ruski režim provodi kako u Ukrajini tako i prema vlastitim građanima, ili koliko je masovna propaganda."

Khazina također ne razmišlja mnogo o svojim kolegama Rusima u Beogradu.

"Na našim prosvjednim događajima redovno se pojavljuje samo 50 do 100 od desetina tisuća Rusa u Beogradu", rekla je ona. "Većina Rusa je došla u Srbiju jer Spotify i Netflix više ne rade kod kuće. Među njima ima mnogo apolitičnih ljudi", dodala je.

"Rusi okupiraju Beograd?"

Facebook grupa "Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata" ima 3.624 člana.

"Ali to ništa ne znači", rekao je osnivač grupe Peter Nitkin. "Većina ljudi u našoj grupi su Srbi ili dolaze iz drugih zemalja regiona Zapadnog Balkana", dodao je.

Cilj Facebook grupe je, kako je rekao, da informira Srbe o aktivnostima protiv rata u Ukrajini u koje su uključeni Rusi. Nikitin to naziva "kontrapropagandom".

Pored raširene rusofilije u Beogradu, nailazi se i na duboku averziju prema svemu što dolazi iz bivšeg Sovjetskog Saveza.

Jedan konobar u restoranu Mala Slavija, na primjer, rekao je da podjednako mrzi Ruse i Ukrajince.

"Oni nemaju manire i misle da, pošto imaju novca, mogu da se izvuku s bilo čim", rekao je on. Nije bio voljan da pravi razliku, rekavši da se njegovi stavovi odnose na sve ljude iz postsovjetskih država u Srbiji.

Mnogi Srbi su također uznemireni što su pridošlice iz Rusije dodatno povećale cijene iznajmljivanja nekretnina. Većina ljudi je kupila svoje stanove nakon završetka komunističkog perioda i sami u njima žive. Čak i prije nego što je počeo rat u Ukrajini, u Beogradu je bilo malo pristupačnih stanova.

Agenti za nekretnine kažu da su se kirije u nekim dijelovima Beograda udvostručile otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.