Mega projekt

Ovakav tunel svijet još nije vidio: Gradi se 392 metra ispod mora, a imat će i kružno raskrižje

norveška
16.11.2026.
u 11:35
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Na zapadnoj obali Norveške gradi se najduži i najdublji podmorski cestovni tunel na svijetu.

Tunel Rogfast dug je 27 kilometara, a na najdubljoj točki spuštat će se 392 metra ispod razine mora. Trebao bi skratiti putovanje između većih gradova i postati dio buduće obalne autoceste kojom će se moći putovati bez ijednog trajekta, prenosi Večernji list.

Naziv Rogfast predstavlja skraćenicu od „Rogaland fastforbindelse”, što u prijevodu znači stalna veza u regiji Rogaland, gdje se tunel gradi.

Radovi su počeli u siječnju 2018. godine, ali su krajem 2019. obustavljeni zbog očekivanog prekoračenja troškova. Postojeći ugovori su raskinuti, a projekt je reorganiziran. Gradnja je nastavljena krajem 2021. godine, a završetak tunela očekuje se 2033. godine. Njegova izgradnja stajat će približno 25 milijardi norveških kruna, odnosno oko 2,4 milijarde dolara piše b92.

„Tunel će znatno poboljšati povezanost duž zapadne obale Norveške jer će omogućiti bržu i pouzdaniju vezu između regija Stavangera i Haugesunda”, rekla je En Brit Moen, voditeljica projekta u građevinskoj kompaniji Skanska.

Skanska gradi sjeverni dio tunela, dug devet kilometara, koji je ujedno i najdublji. Rogfast će zamijeniti postojeće trajektne linije i skratiti putovanje između Bergena i Stavangera, drugog i četvrtog najvećeg grada u Norveškoj, za oko 40 minuta. Svakodnevno putovanje na posao tako će biti znatno lakše, dodala je Moen.

Tunel će imati dvije odvojene cijevi s po dvije prometne trake, namijenjene isključivo cestovnom prometu. Otprilike na polovini nalazit će se neobičan detalj – dvostruko kružno raskrižje na dubini od 260 metara. Na njega će se povezivati odvojak prema otoku Kvitsøy, najmanjoj općini u Norveškoj, piše CNN.

Rogfast se, kao i većina suvremenih tunela, gradi istodobno s oba kraja kako bi se uštedjelo vrijeme. Dvije ekipe moraju se sastati na sredini, a dopušteno odstupanje ne smije biti veće od pet centimetara.

Rotirajući laserski skener snima svaki novoiskopani dio tunela i prikuplja dva milijuna podataka u sekundi. Na temelju njih nastaje „digitalni blizanac” tunela, koji se zatim uspoređuje s projektnim planovima kako bi se na vrijeme uočila svaka nepreciznost.

„To je malo drukčije od romantične slike geodeta koji gleda kroz optički instrument”, rekao je Burkhard Bekem, glavni tehnološki direktor kompanije Hexagon, koja obavlja mjerenja u tunelu.

Dopušteno odstupanje od pet centimetara jedno je od najstrožih na svijetu, ali pridonosi uštedi vremena, novca i materijala, kao i smanjenju emisija.

„Ako odstupite od tog ograničenja, morate iskopati mnogo više materijala, a zatim i mnogo više vratiti natrag. To znači čitave kamione materijala. Dakle, nije riječ samo o riziku nego i o velikom financijskom trošku”, objasnio je Bekem.

Rogfast je dio projekta modernizacije obalne autoceste E39, duge 1100 kilometara, koja se proteže od Trondheima na sjeveru do Kristiansanda na jugu zemlje. Danas vožnja cijelom tom trasom traje 21 sat i uključuje sedam trajektnih prijelaza.

Norvežani žele mostovima i tunelima pretvoriti ovu prometnicu u autocestu bez trajekata i tako prepoloviti vrijeme putovanja, ali se završetak cijelog projekta ne očekuje prije 2050. godine.

Rogfast je jedan od najambicioznijih i tehnički najzahtjevnijih dijelova tog plana, a gradnja nije prošla bez problema.

„Najveći izazov dosad bio je pronalaženje dovoljno dobrih metoda injektiranja kojima se brtvi stijena. Sada smo na 300 metara ispod razine mora i već smo imali prilično velika prodiranja slane vode u tunel”, rekla je Moen.

Budući da se radovi spuštaju sve do dubine od 392 metra, tim se, kako kaže, usredotočuje na metode koje će svima osigurati sigurne i učinkovite uvjete rada.

Vozače će biti potrebno zaštititi i od onečišćenog zraka. Tunel će imati uzdužni sustav ventilacije s mlaznim ventilatorima, koji će biti dopunjen ventilacijskim oknom koje izlazi na otok Kvitsøy.

„Ova kombinacija osmišljena je tako da osigura učinkovito strujanje zraka i siguran promet cijelom dužinom tunela”, objasnila je Moen.

Kamere i radari nadzirat će vozila, a sustav za uzbunjivanje u stvarnom vremenu odmah će prepoznavati kvarove i zastoje. Između dvije tunelske cijevi predviđen je središnji prolaz za izvanredne situacije, s poprečnim vezama i pješačkim stazama za evakuaciju.

Ukidanje trajektnih linija dovest će do gubitka pojedinih radnih mjesta. Moen ipak smatra da će lokalno stanovništvo dobiti lakši pristup radnim mjestima, obrazovanju i javnim uslugama.

Korist će imati i gospodarstvo, osobito industrija morskih plodova, jer će logistika biti jeftinija, a kompanije će moći poslovati na širem području.

„Projekt tijekom izgradnje otvara i velik broj radnih mjesta, a istodobno postavlja temelje za održiviji i bolje povezan razvoj duž razvedene zapadne obale Norveške”, rekla je.

Titulu najdužeg tunela s podmorskim dijelom zasad nosi željeznički tunel Seikan na sjeveru Japana. Ukupno je dug 53,85 kilometara, od čega se 23,3 kilometra nalazi ispod mora.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata