Ukrajina sve otvorenije signalizira da više ne namjerava pasivno prihvaćati dugogodišnji ruski obrazac pritiska sa sjevera preko Bjelorusije, što je mehanizam koji Moskvi omogućuje stratešku prijetnju bez formalnog ulaska Minska u rat. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u svom obraćanju da rusko vojno vodstvo razmatra nove scenarije mogućih napada prema sjeveru Ukrajine, uključujući pravce iz Bjelorusije i ruske Brjanske oblasti prema Černihivu i Kijevu.
Prema izvještavanju Kyiv Posta, Zelenski je naglasio da Ukrajina već reagira jačanjem obrambenih snaga na tim pravcima te da su vojni zapovjednici dobili dodatne zadatke za preventivno djelovanje. „Razmatraju se scenariji za dodatne napade na Ukrajinu upravo iz tih smjerova“, poručio je Zelenski, koji je istaknuo da Kijev ne može ignorirati stalnu prijetnju koja dolazi preko bjeloruskog teritorija.
Kako piše Kyiv Post u analizi autorice Sevinj Osmanqizi, tzv. „bjeloruska opcija“ nije nova prijetnja, nego kontinuirani instrument ratne strategije Moskve. U prvim tjednima ruske invazije 2022. godine upravo je bjeloruski teritorij poslužio kao polazna točka za prodor prema Kijevu, Buči, Irpinu i Černihivu. Nakon neuspjeha te ofenzive, taj smjer nije nestao, već je transformiran u stalnu prijetnju koja prisiljava Ukrajinu na dugotrajno vojno razmještanje snaga na sjeveru. Autorica ističe da je Bjelorusija od tada postala „odskočna daska i psihološki alat“ Moskve, koji omogućuje stalni pritisak bez formalnog ulaska bjeloruskih snaga u rat.
Upozorenje ukrajinskog predsjednika može se čitati kroz tri strateške razine. Prvo, Rusija nastoji rastegnuti ukrajinske obrambene kapacitete stvaranjem dojma mogućeg novog fronta, čak i bez velike kopnene ofenzive. Drugo, sve je jasnije da je vojna koordinacija Moskve i Minska dosegnula razinu na kojoj Bjelorusija u praktičnom smislu više ne djeluje kao samostalni sigurnosni akter. Treće, javnim iznošenjem obavještajnih procjena Kijev pokušava neutralizirati ruski efekt iznenađenja i unaprijed delegitimirati potencijalnu eskalaciju.
Analiza navodi da se mijenja i ukrajinski političko-sigurnosni pristup prema Bjelorusiji. Dok je Kijev ranije nastojao zadržati minimalnu razinu diplomatske komunikacije kako bi spriječio izravno uključivanje bjeloruskih trupa, sada se ton postupno zaoštrava. Zelenski je pritom naglasio da ukrajinska obavještajna zajednica dobiva dodatne zadatke vezane uz sjeverni smjer, no detalji tih aktivnosti i dalje su klasificirani. Istodobno, ukrajinsko vodstvo sve češće povezuje sjevernu prijetnju s dugometnim udarima na rusku energetsku infrastrukturu, koje Kijev opisuje kao oblik „strateških sankcija“.
Prema autorici Sevinj Osmanqizi, ključna promjena leži u tome da Ukrajina više ne želi dopustiti Rusiji da održava stalnu, ali „niskorizičnu“ prijetnju sa sjevera bez stvarnog političkog ili vojnog troška. Drugim riječima, Kijev pokušava zatvoriti prostor koji Moskvi omogućuje da drži Ukrajinu u stalnom stanju napetosti, bez potrebe za formalnim širenjem rata preko bjeloruskih snaga. Ako se taj trend nastavi, sjever Ukrajine mogao bi postati još intenzivnije područje preventivnih vojnih i obavještajnih aktivnosti, čak i bez otvorene ofenzive.
Otvori KEKS Pay
