Izrael ulazi u novo razdoblje političke neizvjesnosti nakon što je Knesset odobrio zakon o samoraspuštanju, čime su otvorena vrata prijevremenim izborima koji bi mogli označiti kraj dugogodišnje dominacije Benjamina Netanyahua. Iako datum izbora još nije određen, politički analitičari procjenjuju da bi se mogli održati već početkom jeseni. Kriza unutar vladajuće koalicije, pad povjerenja nakon rata i rast popularnosti oporbe dodatno pojačavaju napetosti u zemlji suočenoj s ratovima i dubokim podjelama.
Izraelski parlament, Knesset, u srijedu je odobrio zakon o samoraspuštanju, čime je otvorena mogućnost održavanja prijevremenih izbora nekoliko tjedana prije predviđenog roka. Iako točan datum još nije određen, Izrael bi prema sadašnjem rasporedu izbore trebao održati najkasnije do 27. listopada. Nakon glasanja zastupnici će morati postići dogovor o datumu izbora, a politički analitičari procjenjuju da bi oni mogli biti održani već u prvoj polovici rujna.
Do glasanja o raspuštanju Knesseta došlo je nakon što su ultraortodoksne židovske stranke, tradicionalni saveznici premijera Benjamina Netanyahua, objavile da ga više ne smatraju političkim partnerom te da podržavaju prijevremene izbore. Razlog njihova nezadovoljstva je neispunjeno obećanje vlade o donošenju zakona kojim bi se pripadnici njihove zajednice oslobodili obveznog služenja vojnog roka. Istodobno, oporbene stranke već dugo pokušavaju srušiti Netanyahuovu vladu. Sličan pokušaj propao je prošlog lipnja, no sadašnja politička situacija daje oporbi novi zamah i dodatno otežava vladi donošenje kontroverznih zakona prije izbora. Kako bi zadržala kontrolu nad procesom, vladajuća koalicija je još 13. svibnja podnijela vlastiti prijedlog zakona o raspuštanju parlamenta.
Ako zakon prođe i konačno glasanje, bit će upućen parlamentarnom odboru koji će dogovoriti datum izbora. Za konačno usvajanje potrebna je većina od 61 zastupnika u Knessetu koji broji 120 članova. Cijeli proces mogao bi trajati nekoliko dana, ali i nekoliko tjedana.
Politička pozicija Benjamina Netanyahua ozbiljno je uzdrmana nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., koji je izazvao dubok šok u izraelskom društvu i doveo u pitanje povjerenje građana u sigurnosni sustav države. Ankete od tada kontinuirano pokazuju da Netanyahuova vladajuća koalicija više nema potrebnu parlamentarnu većinu. Ipak, postoji mogućnost da ni oporbene stranke neće uspjeti formirati stabilnu vladu, što bi moglo dovesti do nove političke blokade i ostaviti Netanyahua na čelu privremene vlade. Izrael je već prolazio kroz slične političke krize te je u manje od četiri godine održao čak pet izbornih ciklusa prije izbora 2022.
Glavni Netanyahuov suparnik ponovno je Naftali Bennett, njegov bivši savjetnik i nekadašnji premijer koji ga je uspio svrgnuti s vlasti 2021. godine. Bennett je udružio snage s čelnikom centra i oporbe Yairom Lapidom, a njihova nova politička platforma „Zajedno“ prema anketama stoji gotovo izjednačeno s Netanyahuovim Likudom. Sve veću podršku dobiva i Gadi Eisenkot, bivši načelnik Glavnog stožera i centristički političar. Oporbeni kandidati vode kampanju usmjerenu prema biračima umornima od dugotrajnih sukoba, političkih kriza i podjela u društvu. U svojim porukama pozivaju na nacionalno pomirenje i povratak stabilnosti nakon ratova u Gazi, Libanonu i sukoba s Iranom, koji su ozbiljno narušili izraelsko gospodarstvo i međunarodni ugled zemlje.
Netanyahu se istodobno i dalje suočava s dugotrajnim suđenjem za korupciju. Izraelski predsjednik Isaac Herzog pokušava posredovati u mogućem sporazumu o priznanju krivnje koji bi mogao dovesti do Netanyahuova povlačenja iz politike. Takva mogućnost spominje se još od početka suđenja prije šest godina, no zasad nema naznaka da bi Netanyahu pristao na dogovor. Dodatna pitanja otvaraju i njegove zdravstvene okolnosti nakon što je nedavno objavio da nema rak, dok mu je 2023. ugrađen pacemaker.
Na političku budućnost Izraela snažno utječe i sigurnosna situacija. Zemlja je i dalje uključena u sukobe u Gazi, Libanonu i s Iranom, a razvoj događaja na tim frontama mogao bi imati presudan utjecaj na raspoloženje birača i konačan ishod izbora.