Računi za električnu energiju jedan su od redovitih troškova svakog kućanstva, a na njihovu visinu ne utječu samo cijene struje nego i svakodnevne navike, način korištenja kućanskih uređaja te njihova energetska učinkovitost.
Iako se ušteda često povezuje s kupnjom novih uređaja ili skupim ulaganjima u energetsku obnovu, značajno smanjenje potrošnje moguće je postići i bez dodatnih troškova. Pritom su neke od najčešćih pogrešaka upravo one koje građani gotovo i ne primjećuju.
O tome kako smanjiti potrošnju električne energije, koji su najveći potrošači u kućanstvu, isplati li se ulagati u skuplje uređaje i koliko se njihove performanse mijenjaju tijekom godina, za N1 je govorio Marko Bišćan iz Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Prema njegovim riječima, prvi korak prema manjim računima nije nužno kupnja nove opreme, nego promjena načina na koji koristimo postojeće uređaje.
"Najvažniji savjet je da energiju koristimo samo onda kada nam je stvarno potrebna. To zvuči jednostavno, ali upravo se u svakodnevnim navikama krije najveći potencijal za uštede. Prije razmišljanja o skupim investicijama potrebno je optimizirati korištenje postojećih uređaja. To znači koristiti perilice rublja i posuđa kada su dovoljno napunjene, gasiti uređaje koji nisu u uporabi, izbjegavati nepotrebno grijanje ili hlađenje prostora te pravilno podešavati temperature hladnjaka, zamrzivača i klima-uređaja", objašnjava Bišćan.
Kombinacija tri elementa
Dodaje da je jednako važno prilagoditi veličinu i kapacitet uređaja stvarnim potrebama kućanstva. Građani često kupuju hladnjake velikog volumena ili perilice velikog kapaciteta koje rijetko koriste potpuno napunjene, zbog čega tijekom njihova životnog vijeka mogu potrošiti više energije nego što je potrebno.
"Građanima bih preporučio da energetsku učinkovitost promatraju kao kombinaciju tri elementa - odabira odgovarajućeg uređaja, pravilnog korištenja i redovitog održavanja", ističe Bišćan, dodajući da se na taj način mogu ostvariti uštede od pet do 15 posto.
Značajne uštede moguće su i bez ikakvih ulaganja. Primjerice, perilice je bolje uključivati kada su dovoljno napunjene, a klima-uređaj tijekom ljeta postaviti na 25 ili 26 stupnjeva umjesto na 21 stupanj. Potrošnju je moguće smanjiti i isključivanjem uređaja koji se ne koriste, umjesto da ostaju u stanju pripravnosti, odnosno takozvanom stand-by načinu rada.
"Iskustvo pokazuje da se vrlo značajne uštede mogu ostvariti već promjenom ponašanja. Ako se perilica koristi punog kapaciteta umjesto poluprazna, ako se klima-uređaj ljeti postavi na 25 ili 26 stupnjeva umjesto na 21 stupanj, ako se uređaji ne ostavljaju u stand-by načinu rada i ako se hladnjak pravilno koristi, računi se mogu smanjiti bez ikakvih investicija", kaže Bišćan.
Kada se iscrpe mogućnosti uštede promjenom navika, na red dolaze ulaganja u energetsku učinkovitost doma. Najveći potencijal pritom imaju mjere koje smanjuju potrebe za grijanjem, hlađenjem i pripremom tople vode.
"Prvenstveno se to odnosi na toplinsku izolaciju, kvalitetnu stolariju, učinkovite sustave grijanja i hlađenja te pripremu potrošne tople vode. U većini kućanstava najveći dio ukupne energije odnosi se upravo na grijanje prostora i potrošnu toplu vodu, pa se tamo ostvaruju i najveće uštede. Ali svakako treba imati na umu kako su u većini slučajeva te mjere i vremenski i investicijski najzahtjevnije", upozorava.
"Zamjena hladnjaka donosi uštede"
Takva ulaganja, prema njegovim riječima, mogu donijeti uštede od 30 do 60 posto, a u iznimnim slučajevima i više. Ipak, riječ je o mjerama koje zahtijevaju znatno veća financijska sredstva, pa ih je potrebno pažljivo planirati.
Kada je riječ o zamjeni kućanskih uređaja, najviše se isplati zamijeniti one koji su vrlo stari i energetski neučinkoviti.
"Primjerice, zamjena hladnjaka starog 15 ili 20 godina često može donijeti veće godišnje uštede nego zamjena nekoliko manjih uređaja zajedno. Općenito, preporuka je prvo promijeniti navike, zatim optimizirati postojeće sustave, a tek nakon toga ulagati u novu opremu", savjetuje Bišćan.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti uređajima koji rade neprekidno ili se vrlo često koriste. Među njima su hladnjaci i zamrzivači, koji su uključeni 24 sata dnevno tijekom cijele godine, ali i perilice rublja, perilice posuđa, sušilice te klima-uređaji.
"Čak i male razlike u godišnjoj potrošnji tijekom deset ili petnaest godina mogu rezultirati značajnim razlikama u troškovima. Kod tih uređaja treba gledati ukupni trošak tijekom životnog vijeka, a ne samo početnu cijenu. Jeftiniji uređaj može na prvi pogled djelovati kao dobra kupnja, ali ako svake godine troši znatno više energije, na kraju će korisnika stajati više nego skuplji i učinkovitiji model", objašnjava.
Ipak, naglašava da najskuplji uređaj nije nužno i najbolji izbor. Važno je pronaći model koji odgovara potrebama kućanstva i ima dobar omjer cijene, kvalitete i energetske učinkovitosti.
"Ne podcjenjujte utjecaj održavanja uređaja"
Osim pogrešnog odabira uređaja, na povećanu potrošnju utječu i brojne svakodnevne navike. Među najčešćim pogreškama su pokretanje polupraznih perilica, pretjerano hlađenje prostora, često otvaranje hladnjaka i odlaganje tople hrane u njega.
"Velik broj građana također podcjenjuje utjecaj održavanja uređaja. Zaprljani filtri klima-uređaja, kamenac u bojlerima, neodmrznuti zamrzivači ili začepljeni ventilacijski otvori povećavaju potrošnju energije, a da korisnik to ne primijeti. Još jedna česta pogreška je fokusiranje na male potrošače poput punjača za mobitel, dok se zanemaruju najveći potrošači energije u kućanstvu, kao što su grijanje, hlađenje, priprema tople vode i veliki kućanski uređaji", ističe Bišćan.
Prilikom kupnje novih uređaja jedan od najvažnijih pokazatelja potrošnje jest energetska oznaka. Razlike između pojedinih razreda mogu biti značajne, osobito kada se promatraju tijekom cijelog životnog vijeka uređaja.
"Uređaj energetskog razreda A može ostvariti jednak rezultat uz manju potrošnju energije od uređaja razreda C ili D. Drugim riječima, dva hladnjaka mogu imati isti volumen i istu funkcionalnost, ali će učinkovitiji model tijekom godine potrošiti manje električne energije. Tijekom životnog vijeka uređaja ta razlika može iznositi više stotina kWh, a u nekim ekstremnim slučajevima možemo govoriti i o tisućama", objašnjava.
Prema njegovim riječima, ovisno o vrsti uređaja, modeli energetskog razreda A mogu trošiti oko 20 do 30 posto manje energije od uređaja razreda C, odnosno 30 do 50 posto manje od uređaja razreda D.
Pritom upozorava da energetski razred ne govori izravno o kvaliteti izrade, trajnosti ili dodatnim funkcijama uređaja, nego prvenstveno o tome koliko učinkovito koristi energiju za obavljanje svoje osnovne namjene.
"Viša cijena ne mora značiti i bolju energetsku učinkovitost. Cijena uređaja često uključuje dodatne funkcije, dizajn, marku proizvođača, pametne mogućnosti upravljanja ili naprednije materijale. Zbog toga je pri kupnji potrebno promatrati energetsku oznaku zasebno od cijene", kaže Bišćan.
Dodaje da je moguće pronaći uređaje srednjeg cjenovnog razreda s vrlo dobrom energetskom učinkovitošću, dok neki skuplji modeli višu cijenu opravdavaju dodatnim funkcijama, a ne manjom potrošnjom.
Uređaj ne mijenja formalni energetski razred
Najbolju odluku stoga je moguće donijeti usporedbom godišnje potrošnje energije navedene na energetskoj oznaci i procjenom ukupnog troška električne energije tijekom očekivanog životnog vijeka uređaja, uzimajući u obzir željene funkcionalnosti.
Važno je znati i da uređaji s godinama mogu početi trošiti više energije, čak i ako su prilikom kupnje pripadali najvišem energetskom razredu.
"U pravilu, uređaj ne mijenja formalni energetski razred koji je imao prilikom kupnje. Ako je prilikom certificiranja bio razred A, on će i dalje ostati uređaj koji je projektiran prema tim kriterijima. Međutim, tijekom godina može doći do povećanja stvarne potrošnje energije", pojašnjava.
Razlozi mogu biti trošenje komponenti, nakupljanje kamenca, istrošene brtve hladnjaka, zaprljani izmjenjivači topline, nepravilno održavanje ili kvarovi pojedinih dijelova.
"Zbog toga dva potpuno ista uređaja iste starosti mogu imati različitu stvarnu potrošnju ovisno o načinu korištenja i održavanja. Također, treba imati na umu da se tehnologija razvija. Uređaj koji je prije deset godina bio vrh energetske učinkovitosti danas može biti osjetno manje učinkovit od novih modela na tržištu", naglašava Bišćan za N1.
To znači da uređaj koji je prije desetak godina nosio oznaku energetskog razreda A ne mora biti jednako učinkovit kao današnji uređaji iste oznake jer su se u međuvremenu promijenili standardi i tehnologije.
Posebna pravila za perilice
Na svojim stranicama Energetski institut Hrvoje Požar, u sklopu projekta "Uštedi energiju!", donosi i niz konkretnih savjeta za smanjenje potrošnje pojedinih kućanskih uređaja. Među većim potrošačima električne energije izdvajaju se perilice i sušilice rublja, perilice posuđa, hladnjaci i televizori.
Kod perilica posuđa preporučuje se korištenje kraćih programa s nižim temperaturama, uz pravilno slaganje posuđa kako bi se maksimalno iskoristio raspoloživi prostor. Pranje u perilici pritom može biti učinkovitije od ručnog pranja, uz manju potrošnju vode i energije.
Slična pravila vrijede i za perilice rublja. Pranje na nižim temperaturama smanjuje potrošnju energije, a bubanj ne bi trebalo ni pretrpavati ni ostavljati polupraznim. Prema preporukama stručnjaka, perilica je optimalno napunjena kada između rublja i vrha bubnja ostane dovoljno prostora da stane šaka bez pritiskanja odjeće.
Kućanstvima koja imaju dvotarifno brojilo preporučuje se i korištenje perilica tijekom razdoblja niže tarife, kada je električna energija jeftinija. Tijekom zimskog računanja vremena niža tarifa traje od 21 do sedam sati, a tijekom ljetnog od 22 do osam sati.
Kod hladnjaka se preporučuje održavanje temperature od približno pet stupnjeva, postavljanje uređaja dalje od izvora topline i izravnog sunčeva svjetla te osiguravanje dovoljnog razmaka od zida radi nesmetanog strujanja zraka. Hladnjak ne bi trebalo pretrpavati namirnicama, a vrata bi trebalo otvarati što rjeđe i držati ih otvorenima što kraće.
Institut upozorava i na potrošnju televizora, koja u pravilu raste s veličinom zaslona. Zbog toga veličinu televizora treba prilagoditi prostoriji, a uređaj isključivati kada ga nitko ne gleda. Televizori i računala mogu trošiti električnu energiju i u stanju pripravnosti, pa se preporučuje njihovo potpuno isključivanje kada se dulje ne koriste.
Sve navedene preporuke pokazuju da smanjenje računa za električnu energiju ne mora nužno početi velikim ulaganjima. Pravilno korištenje uređaja, redovito održavanje i promjena svakodnevnih navika mogu biti prvi koraci prema manjoj potrošnji, dok se veće i dugoročnije uštede mogu ostvariti promišljenim ulaganjima u energetsku učinkovitost doma.
Otvori KEKS Pay
