Zima još nije stigla, a računi već prijete zamrznuti kućne proračune. Suočavamo se sa skupljim grijanjem, uz standardno visoke cijene hrane i ostalih troškova. Dok cijene nisu poznavale negativno, kućni proračuni su odavno na nuli.
Zima još nije ni pokazala zube, a građani Bosne i Hercegovine već znaju da će biti izuzetno teško. Plin poskupljuje za 12 posto, a ekonomisti predviđaju porast cijene struje za čak 30 posto, najkasnije do ožujka. Ni drva za ogrjev nisu pošteđena. Tona peleta, koji su ovog ljeta koštali oko 550 maraka, sada se prodaje za 900. Gorivo je ostvarilo mjesečni skok od 3,8%, dok je godišnji porast cijena hrane 5,7%. Mnogi građani ostaju s dilemom topli radijatori ili pun hladnjak, javlja N1.
Brojke potvrđuju ono što građani svakodnevno osjećaju na blagajni i prilikom plaćanja računa. Dok prosječna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1708 maraka, za četveročlanu obitelj mjesečni troškovi iznose preko 3500 maraka. Razlika se sve više kompenzira dugovima i kreditima.
„Najveći problem nije samo rast cijena, već nesrazmjer između cijena i prihoda građana, jer se potrošači dovode u situaciju da sve veći dio njihovih prihoda odlazi na osnovne potrebe, kupnju hrane, plaćanje režija itd. Tako da im ne preostaje ništa za normalan, dostojanstven život. Prisiljeni su očekivati pomoć od nekog drugog, obitelji, susjeda ili nekog drugog. Jer građani BIH stvarno jedva preživljavaju“, rekla je Ferida Kulović iz Udruge potrošača Kakanj.
Cijene rastu iz mjeseca u mjesec, a kupovna moć slabi. Iako statistika bilježi godišnju inflaciju od 5,7 posto, građani svakodnevno osjećaju puno veći pritisak.
„Nažalost, ova situacija će sigurno potrajati barem još godinu dana, ali postoji mnogo toga što vlasti mogu učiniti, a što trenutno ne čine i do sada su to učinile vrlo, vrlo loše kako bi ublažile učinke inflacije na prosječnog građanina“, rekao je ekonomski analitičar Sanjin Halilbegović.
Energetski sektor također donosi dodatnu neizvjesnost. Nestašica vode u hidroelektranama i problemi s proizvodnjom ugljena povećavaju potrebu za uvozom električne energije. A kada energija poskupi, počinje domino efekt s cijenama.
„Ako razmišljamo dugoročno, moramo tražiti jeftinije i pristupačnije alternative, možda korištenjem geotermalne energije ili neke druge metode. U svakom slučaju, grijanje nije luksuz, već mora biti dostupno svima, omogućujući preživljavanje, a ne luksuz“, rekao je ekonomski analitičar Igor Gavran.
Značajna pomoć vlasti prije nije stigla, pa ju je teško očekivati i ovaj put, prema riječima upućenih.
„Dobro je za njih jer su svojim odlukama zaključili da im se plaće usklađuju s inflacijom, nama ostalima inflacija je pojela ekonomski standard“, rekla je profesorica financija Adisa Omerbegović-Arapović.
Za mnoge obitelji ovo neće biti samo još jedna zima, već novo balansiranje između grijanja, hrane i računa. Jer poskupljenja nisu samo ekonomska statistika, već svakodnevna borba za dostojanstven život.
Otvori KEKS Pay
