Dok se realizacija Južne interkonekcije suočava s novim komplikacijama, Bosna i Hercegovina priprema još jednu plinsku vezu s Hrvatskom. Riječ je o Zapadnoj interkonekciji, projektu koji bi kroz približno 196 kilometara plinovoda i odvojaka omogućio plinofikaciju Unsko-sanske županije i pristup novim izvorima opskrbe, uključujući plin s LNG terminala na Krku, piše BiznisInfo.ba.
BH-Gas je pokrenuo novi postupak izbora izrađivača studije izvedivosti, procijenjene vrijednosti 370.000 KM bez PDV-a. Ponude se primaju do 7. prosinca 2026. godine, a kriterij za dodjelu ugovora je najniža cijena.
Tri faze za povezivanje Krajine
Ipak, značaj projekta daleko nadilazi vrijednost ovoga natječaja. On bi dijelu zemlje koji nije uključen u postojeću plinsku transportnu mrežu otvorio mogućnost korištenja novoga energenta, a dugoročno bi mogao pridonijeti i sigurnosti opskrbe širega područja.
Prema ranijim informacijama Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije, dostavljenim u odgovoru na pitanje izaslanika Azhara Sejarića, projekt je podijeljen u tri faze.
Prva obuhvaća plinovod Tržac – Bosanska Krupa, s odvojcima prema Bihaću i Velikoj Kladuši, ukupne duljine oko 80 kilometara. Druga faza predviđa pravce Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac, ukupne duljine približno 105 kilometara.
Trećom je planirano dodatnih 11 kilometara plinovoda između Pećigrada i Bužima. Ukupno je riječ o približno 196 kilometara infrastrukture, pri čemu će studija tek precizirati trasu transportnoga plinovoda, odvojke i lokacije potrebnih objekata.
Put do plina s Krka vodi preko hrvatske mreže
Zapadna interkonekcija povezala bi Unsko-sansku županiju s transportnim sustavom Hrvatske. Time bi se otvorio pristup raspoloživim izvorima prirodnoga plina u Europi, uključujući LNG terminal Krk, što Ministarstvo izričito navodi u svojem odgovoru.
To ne znači izgradnju zasebne cijevi od Krka do Krajine, nego pristup plinu preko hrvatske transportne mreže. Ključni spoj na hrvatskoj strani predstavlja planirani plinovod Lička Jesenica – Rakovica – granica Hrvatske i BiH. Njegova realizacija važan je uvjet da buduća infrastruktura u Unsko-sanskoj županiji dobije funkcionalnu vezu za opskrbu.
Zbog toga dinamika projekta neće ovisiti samo o aktivnostima u BiH, nego i o pripremi i izgradnji odgovarajućega pravca u Hrvatskoj.
Što bi dobilo domaće gospodarstvo
Ministarstvo opravdanost projekta prvenstveno vidi u proširenju tržišta prirodnoga plina i interesu potencijalnih potrošača na području Unsko-sanske županije. Za gospodarstvo bi nova infrastruktura mogla značiti dodatni izbor energenta i mogućnost uvođenja tehnologija koje zahtijevaju dostupnost prirodnoga plina.
Koliki je stvarni interes kompanija, kakvu potrošnju mogu ostvariti i može li ona opravdati troškove izgradnje, pitanja su koja treba detaljnije razraditi studijom izvedivosti.
Dolazak transportnoga plinovoda ne znači automatski i priključak za svaku tvornicu ili kućanstvo. Za opskrbu krajnjih potrošača potrebno je razviti distribucijsku mrežu i priključke, dok će uvjeti korištenja ovisiti o budućem modelu realizacije i opskrbe.
Zato je studija važna i kao provjera ekonomske održivosti, a ne samo kao dokument kojim će se nacrtati trasa.
Pripreme traju još od 2008. godine
Zapadna interkonekcija nije nova ideja. Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanske županije završena je još 2008. godine, pa sada treba ažurirati podatke na kojima bi se temeljila daljnja realizacija.
Nova studija trebala bi obuhvatiti procjenu energetskih potreba te tehničku, ekonomsku i okolišnu opravdanost projekta. Treba ponuditi i ažuriranu procjenu ukupne investicijske vrijednosti. Iznos od 370.000 KM odnosi se isključivo na izradu studije, a ne na gradnju gotovo 200 kilometara plinovoda.
Ministarstvo navodi da je projekt uključen u strateške dokumente BiH i Federacije BiH. U travnju 2025. zaključen je i memorandum o razumijevanju i suradnji između resornoga federalnog ministarstva i Vlade Unsko-sanske županije, radi koordinacije aktivnosti.
Južna interkonekcija mijenja trasu
Pripreme za zapadni pravac odvijaju se dok je mnogo poznatija Južna interkonekcija i dalje opterećena neriješenim pitanjima. Američki investitori pripremaju novu trasu kako bi zaobišli prepreke povezane s državnom imovinom, dok ugovor s Vladom Federacije BiH još čeka potpis.
Predstavnik kompanije AAFS Amer Bekan rekao je da su u izradu novoga projekta krenuli nakon što su od BH-Gasa dobili informaciju da Europska unija nije dala suglasnost za preuzimanje postojeće projektne dokumentacije koju je financirala. Promjena bi mogla značiti dulju i skuplju trasu, dok detalji njezina novog pravca još nisu predstavljeni javnosti.
Zapadna interkonekcija ima drukčiji neposredni cilj: plinofikaciju Krajine. Ipak, oba projekta pokazuju koliko su za nove pravce opskrbe, uz političke najave, važni dokumentacija, prekogranično usklađivanje i osigurano financiranje.
Prva faza do 2030., ali uz važne uvjete
U odgovoru Ministarstva od 15. svibnja 2026. godine navedeno je da bi prva faza Zapadne interkonekcije mogla biti završena do kraja 2030. godine. Ta procjena uvjetovana je pravodobnom realizacijom hrvatskoga dijela projekta, potporom nadležnih institucija i osiguravanjem potrebnih sredstava.
Rok se, dakle, odnosi na prvih približno 80 kilometara, a ne na cijelu planiranu mrežu. Završetkom prve faze stvorile bi se pretpostavke za nastavak projekta.
Ministarstvo navodi i da bi realizacija prve i druge faze dugoročno otvorila mogućnost povezivanja Zapadne interkonekcije s postojećim plinskim transportnim sustavom BiH, čime bi njezin značaj prerastao granice Unsko-sanske županije.
Prvi sljedeći konkretan korak jest završetak izbora izrađivača studije. Njezini rezultati trebali bi pokazati koliko bi projekt koštao, kakvu potrošnju može očekivati i pod kojim uvjetima gotovo dva desetljeća stara zamisao može prijeći u fazu izgradnje.
Otvori KEKS Pay
